DIGITALNI ABECEDARIJ AUDIOVIZUALNIH MEDIJA

AutorNenad Puhovski

‍NaslovDIGITALNI ABECEDARIJ AUDIOVIZUALNIH MEDIJA

‍ImpressumHrvatski filmski savez, Zagreb, 2008

‍Materijalni opis599 stranica

‍ISBN953-7033-19-8 978-953-7033-19-4 (meki uvez)CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 673956.

Kad se nešto već zoverječnik,pojmovnikiliabecedarij, dvije su konotacije nezaobilazne: prvo, da je totumač, da autor ima pretenziju objašnjavati smisao nedovoljno poznatih pojmova; i drugo,sveobuhvatnost– kakav bi to bio rječnik kad čitatelj u njemu ne bi našao tumačenje gotovo svih relevantnih pojmova?

Područjedigitalnogveoma ja naraslo; kako izabrati one bitne i zanimljive pojmove? Prvo, mora se znati kojeg užeg područja je pojmovnik, i drugo, kome je namijenjen.

Letimični pregled nekoliko dostupnih informatičkih (''digitalnih'') rječnika pokazuje trend njihove specijalizacije, odnosno profiliranja: svi su informatički, no neki obrađuju područja poslovne, a neki opće, ili pak inženjerske informatike, neki desk top publishing, jedni su općenito namijenjeni digitalnim fotografima, drugi baš digitalnoj obradi fotografija, treći pak video-amaterima... Kod nekih sam naslov precizira o čemu je riječ, u druge pak treba zaviriti da bi se to ustanovilo.

Nenad Puhovski je sastavljao jeDigitalni abecedarijvođen svojim interesima, a to su široko shvaćeni različiti elektronski mediji povezani natuknicamaaudiovizualnoivideo- danas se to područje rado opisuje terminommultimedija. Taj pojam može zavesti jer obično podrazumijeva tehnike audiovizualnog snimanja, reproduciranja i prezentiranja temeljene na potencijalu kućnog računala, te je takva multimedija korisnički dostupna širokim masama, poslovnim i kućnim korisnicima. Podataka o takvojmultimedijiu ovoj knjizi ima, no prije bi se moglo reći da je Puhovskom pravo polazište tehnika standardne televizije. Polazeći odbroadcastkvalitete kao svojevrsnog audiovizualnog standarda, on u ovom radu obuhvaća i ''substandardne'' tehnike, namijenjene amaterskim korisnicima. Ipak, više pozornosti poklanja tehnikama namijenjenim specifičnim zadacima u profesionalnoj audiovizualnoj proizvodnji - standardnoj televiziji i televiziji visoke rezolucije, preplitanju različitih tehnika, kao i računalnim pojmovima koji prate nastanak, pohranu, obradu i transmisiju podataka o digitaliziranoj slici i zvuku.