Dvadeset devetog dana u mjesecu svibnju prije 100 godina u Korčuli se rodio dr. Mihovil Pansini (1926-2015), u svijetu znanosti poznat kao liječnik, otorinolaringolog, u svijetu umjetnosti kao „majstor amaterskoga filma“ i autor istraživačkih / eksperimentalnih filmova. Premda je liječništvo shvaćao kao profesionalni poziv, a amatersko bavljenje filmom kao hobistički bijeg od tiranije građanskih obaveza, Pansinijeva intelektualna i stvaralačka dokolica 1950-ih i 1960-ih godina na klupskim rubovima kinematografije urodila je danas dijelom sačuvanim i kanoniziranim opusom od dvadesetak kratkih filmova, nizom esejističkih artikuliranih ideja o filmskoj umjetnosti i vizijama (anti)filma koje su unatoč svojoj konceptualnoj radikalnosti djelovale integrativno i poticajno na cijeli kinematografski i širi kulturni krajolik. Dok je Pansinijeve rane egzistencijalističke filmove iz 1950-ih (Osuđeni, Brodovi ne pristaju…) D. Makavejev smatrao „poklonom oku“ a njihova autora doživljavao kao „crnog optimista“, njegovu razvojnu putanju ka svođenju filma na ogoljeli akustički i vizualni fenomen (K3, ili čisto nebo bez oblaka, Scusa signorina…) H. Turković je vidio kao dokaz metodološke otvorenosti i traganja za inovacijama koje je od 1963-1970 hranilo projekt Genre Film Festivala (GEFF), ali i sljednike eksperimentalističkog pokreta u kasnijim desetljećima.
Kao institucionalni baštinik, zaštitnik i promotor Pansinijeve filmske i druge arhivske građe, djelomice predstavljene na nedavnoj izložbi „GEFF 1963-1969: od antifilma do crnog vala“ u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, Hrvatski filmski savez obilježit će stotu godišnjicu njegova rođenja simboličnim otvaranjem i selektivnim izlaganjem autorova arhiva u javnosti. Na redizajniranim web-stranicama HFS-a (https://www.hfs.hr/kolumna-mihovila-pansinija) osvježena je kompletna kolumna Mihovila Pansinija s dvadesetak tekstova i razmišljanjima o suvremenom filmu koje je, na vlastitu inicijativu, ondje objavljivao između 2004. i 2011. godine.
U suradnji s Trećim programom Hrvatske televizije, u srijedu 27. svibnja, nakon emitiranja emisije „Art“ u cijelosti posvećene Pansiniju (u 20.00), bit će prikazan srednjometražni dokumentarni film „Mihovil Pansini – brodovi ne pristaju“, u režiji Milana Bukovca i produkciji HFS-a iz 2008, posvećen njegovom ključnom, kafkijanski intoniranom i autobiografski nadahnutom djelu Brodovi ne pristaju iz 1955.
Kulturno informativni centar u Galeriji na katu udomljuje potom mini-izložbu „Listanje Pansinija“ kojom se javnosti od 1. do 4. lipnja predstavljaju selektivni fragmenti arhivske građe (dnevničke i radne bilješke, crteži, skice i nacrti, sinopsisi i knjige snimanja itd.) uobličeni u video(cast) „Listanje pansinija“ te dva filma iz predgeffovske faze snimljena iste 1955. godine, posvećena likovnim umjetnicima Josipu Vaništi (Život stvari) i Miljenku Stančiću (Smirena predvečerja). Prije otvaranja izložbe 1. lipnja u 20.00 sati, „Surogat“ kino Kulturno informativnog centra od 19.00 sati prikazuje Siestu (1958), Pansiniju najdraži film iz vlastitog opusa, te Vigoovu Nulu iz vladanja (Zéro de conduite, 1933) s liste deset njegovih najdražih filmova.
Ulaz na projekciju je besplatan.
Pansinijevi arhivski dokumenti isprepleteni s insertima iz filmova moći će se „listati“ i virtualno nakon zatvaranja izložbe, na stranicama Hrvatskog filmskog saveza.
Videocast „Listanje Pansinija“ sufinancirao je Hrvatski audiovizualni centar.
%20(1).avif)
