Hrvatski Filmski Ljetopis

UDK: 791.633-051Papić, K.

UDK: 791.633-051Papić, K.(047.53)

UDK: 791-21(497.5)"1970"(049.32)

Jedan od rijetkih hrvatskih filmskih klasika koji je odmah dočekan s aklamacijama, Lisice Krste Papića odlikuju se velikim kulturnim značajem (zbog tematiziranja Informbiroa), raznovrsnim interpretacijama (često u ključu srodnosti sa srpskim crnim valom/talasom), vezom s autorovim dokumentarističkim iskustvima i nagnućima, dobrim uspjehom u kinima, kontroverznim političkim reakcijama izvan tadašnje SR Hrvatske, međunarodnim uspjehom, kao i snažnim konotacijama antičke tragedije, odnosno vezom brutalnih ruralnih zbivanja u Lisicama s etosom i poetikom zbivanja i karakterizacije likova u grčkoj tragediji. Uz sve te značajke, autor studije ističe i simbole modernosti u filmu (bicikl, nalivpero, puška), kao i neočekivanu proročku dimenziju filma, jer su zbivanja iz 1990-ih pokazala dugotrajnost mentalnih struktura ključnih za epohu prikazanu u filmu koliko i za sve druge epohe u kojima se iskazao "dinarski" kulturni sklop.

791.229.2(407.5)"196/198"

Cjelokupni dokumentarni opus Krste Papića utemeljen je na oprekama. Prvi temeljni kontrast je opreka starog i novog, odnosno, ruralnog i urbanog te tradicijskog i modernog. Sljedeći temeljni kontrast je opreka vlasti i naroda iz koje proizlazi opreka ideologije i stvarnosti, a uz nju su povezane i opreke bogat/ siromašan te moćan/nemoćan. U ovom tekstu opisat će se kako Papić gradi svoje dokumentarce na ovim oprekama, upotrebljavajući stilske opreke filma istine i aranžiranosti te sumornog I duhovitog. S obzirom da su spomenute tematske opreke vidno povezane sa društvenim i političkim, jasno je da će se njihovom analizom obuhvatiti socijalna i političkokritička tendencija Papićeva dokumentarnog stvaralaštva. Na kraju će se na temelju ovih opreka i tendencija argumentirati snažna povezanost Papićeva dokumentarnog i igranofilmskog opusa.

Studija obrazlaže sliku prikazane epohe (1930-e) u filmu Izbavitelj  Krste Papića, fantastičkom trileru u kojem ljudi-štakori preuzimaju vlast nad gradom. Ali, koristeći se kritičarskim i političarskim ocjenama iz vremena prvih prikazivanja filma, ovaj tekst ocrtava i vrijeme nastanka filma (1970-e), specifičnu epohu u povijesti hrvatskog i jugoslavenskog filma. Naslonjen na predložak Aleksandra Grina, Papićev film, čini se, koristi alegorijske potencijale izvornika kako bi stvorio specifično filmsku alegoriju, zasnovanu uvelike na narativnoj logici sna, što su zapravo i prepoznali političari koji su negativno sudili o tom filmu. No, promatrano iz perspektive suvremenog gledatelja, premda se može shvatiti kao alegorija vremena svog nastanka (odnosno socijalističkog totalitarizma), film funkcionira i kao prikaz univerzalnog zla.

UDK: 791.633-051Papić, K.(01)

UDK: 778.53-051Ballhaus, M.

U petom nastavku iz serije "Portret snimatelja" autor piše o Michaelu Ballhausu, slavnom njemačkom snimatelju koji ima i međunarodnu karijeru, posebice u SAD-u. Snimio je oko 110 filmova, kao suradnik R. W. Fassbindera, Martina Scorsesea, Mikea Nicholsa, Wolfganga Petersena, F. F. Coppole, Roberta Redforda i dr. Glavna karakteristika njegove filmske slike je pokret kamere (kamera stvara emocije) i kompozicija kadra. Kao rijetko koji snimatelj, Ballhaus poštuje glumca, ali i sve drugo što se nađe pred njegovom kamerom. Autor ga ističe kao snimatelja kojeg bi zaista trebalo zvati redateljem slike jer on kadar oblikuje itekako u suglasju s emocijama likova i filmskom pričom. Ne želi da se kamera nameće, da fotografija iskače iz cjelokupnog konteksta filma. Ballhaus je i vrstan medijski pedagog. U nastavi na nizu visokoškolskih institucija uspješno prenosi svoje znanje I stavove o filmskoj slici koji su temeljeni na velikom praktičnom iskustvu. Studenti su njime oduševljeni. U tekstu autor se poziva i na neke osobne susrete s ovim snimateljem.

UDK: 791.633-051Lang, F.

Obrazlažući važnost i utjecaj Fritza Langa, jednog od najvažnijih redatelja klasičnog fabularnog stila, autorica obrazlaže povijesne mijene njegove karijere u kontekstu klasičnih narativnih postupaka, suradnje s Theom von Harbou, inzistiranja na liku dvojnika, paralelnoj montaži, subjektivnim kadrovima i drugim važnim postupcima. Društvena moć kakvu u trilogiji o Mabuseu pokazuje zlokobni negativac može se shvatiti i kao moć nad pričom, a ovaj esej, premda napisan u povodu konkretnog povoda, ciklusa Langovih filmova, obrazlaže temeljne probleme Langova stvaralaštva, odnosno njegove metode konstrukcije likova i društvenih cjelina te čvrstog pozicioniranja (vezivanja) gledateljske pažnje uz, često bizarnu (a često i žanrovsku) narativnu strukturu.

UDK: 791.42-053.6(485)"199/200"(049.3)

• Avatar, Tomislav Šakić
• Crnci, Juraj Kukoč
• Čovjek ispod stola, Vladimir Šeput
• Duga, Jurica Starešinčić
• Ljupke kosti, Mima Simić
• Mjesec, Mario Kozina
• Ni na nebu, ni na zemlji, Boško Picula
• Ozbiljan čovjek, Mario Slugan
• Sve o jednoj djevojci, Hana Jušić
• Sveti Georgije ubiva aždahu, Josip Grozdanić

• Nitko ne zna, Dragan Rubeša
• 1941: luda invazija na Kaliforniju, Dean Šoša
• Zona, Josip Grozdanić

UDK: 791.633-051Altman, R.(049.3)

UDK: 791.32.072.3(497.5)"196/200"(049.3)

UDK: 929Žižić, B.(049.3)

UDK: 929Eastwood(049.3)

UDK: 791.633(497.5)(082)(049.3)

UDK: 791.231(049.3)