Hrvatski Filmski Ljetopis

UDK: 791.633-051Gotovac, T.

UDK: 791.633-051Gotovac, T.

UDK: 791.633-051Berković, Z.(049.3)

Nakon pregleda kritičke i filmološke recepcije filma Rondo Zvonimira Berkovića (tekstovi I. Škrabala, D. Gouldinga, K. Eberharda, B. Kragića, D. Radića, T. Šakića i drugih), autorica taj film, jedno od najcijenjenijih ostvarenja hrvatske kinematografije (premda slabije cijenjeno među širokom publikom), analizira film izrazito poetsko ostvarenje, u skladu s tipologijom filmskog izlaganja Hrvoja Turkovića. Poetski elementi i njihovo osvješćivanje u filmu značajan su prinos otkrivanja dubinskih slojeva složenih odnosa troje ljudi. Pritom posebnu pozornost pridaje ritmu i tempu kao filmskim kategorijama, usklađenih s glazbenom komponentom filmna koji se, počevši već sa samim naslovom, deklarira kao djelo u kojem će glazba biti i temom ali, kao što gledatelj doznaje prateći Berkovićevo djelo, i kao temeljno strukturno načelo. Ipak, riječ je o složenom filmskom djelu u kojem se u karakterizaciji likova i motiviranju njihova ponašanja velika pažnja pridaje i kompoziciji slike, kao i odnosu svjetla i sjene (snimatelj je bio Tomislav Pinter), a posebna se pozornost u analizi pridaje i narativnim, odnosno naratološkim kategorijama.

UDK: 791.633-051Galeta, I. L.

Strukturalizam i njegovi doprinosi teoriji umjetnosti, poetika američkog strukturalnog filma 1960-ih i 70-ih te Galetini eksperimentalni filmovi i umjetnički projekti tri su odjelita područja koja će se u radu pokušati povezati isticanjem njihovih zajedničkih karakteristika. Analiza vođena specifičnim shvaćanjem strukture umjetničkog djela, zatim prepoznatljiv filmski jezik Snowa, Sharitsa, Warhola i drugih američkih eksperimentalista, te idiosinkratičan redateljski rukopis Ivana Ladislava Galete, skrivaju zajednički pogled na prirodu filmskog, odnosno umjetničkog djela, na koji ćemo usmjeriti pozornost u radu koji slijedi. U našem iscrtavanju poveznica teorijskih i filmskih škola poslužit ćemo se knjigom Adamsa P. Sitneyja Visionary Film: the American Avant-garde, inače pionirskim djelom na području američkog eksperimentalnog filma, budući da upravo u njoj dolazi do konstitucije “žanrova” eksperimentalnog filma i pokušaja njihove pobliže definicije. Središnja točka rada pripada analizi opusa Ivana Ladislava Galete i njegovu smještanju unutar okvira strukturalnog filma, s posebnom pažnjom na tri filma iz 1980 ih: PiRâMìdas 1972-1984, Water Pulu 1869 1896 i WAL(L)ZEN.

UDK: 791.633-051Ivanda, B.(049.3)

Konjanik je romaneskni biser, prvi u nizu romana Ivana Aralice koji koncipira literarne sastavnice kasnijih povijesnih romana, ali i neobična kompozicijska rješenja: ključnu analepsu, prijelom sižea u šestom poglavlju kojim piščev narator vraća recipijenta polaznoj vremenskoj točki u romanu - tragediji Revačove obitelji, točki u kojoj filmski autor započinje naraciju. Branko Ivanda je na taj način ostvario otklon od literarnoga predloška te. Na aktantskoj se razini javlja dvadesetak protagonista; a u središtu zbivanja su žrtve ljubavi muslimanka i katolik, u životnim pustolovinama zbog nedopuštene veze koja na općem planu postaje pravom zavrzlamom, prijeti novim pograničnim nemirima i ratnim sukobima između Mlečana i Otomanskoga Carstva. Završetak devetoga poglavlja ujedno je i sižejni dovršetak romana, a preostala tri donose obrazloženje neočekivanoga raspleta. Unatoč otklonu od literarnoga predloška i neznatnim promjenama njegove semiotike i semantike, Branko Ivanda je filmom svjedočio o dramatičnim povijesnim zbivanjima na granici dvaju svjetova.

UDK: 791.636:78

U djelu Film Art: An Introduction David Bordwell i Kristin Thompson razlikuju četiri dimenzije filmskog zvuka: ritam, vjernost, vrijeme i prostor. No te se četiri dimenzije mogu svesti na dvije: vrijeme i prostor, a zanimljivo je da su obje sadržane i u filmskoj i u glazbenoj umjetnosti. Međutim, Ante Peterlić će primijetiti da je glazba ipak prvenstveno vremenska kategorija, dok film, uz vremensku, sadrži i prostornu kategoriju. No to ne razdvaja dvije umjetnosti nego ih povezuje: filmska glazba, zahvaljujući tome što je u njezinoj biti sadržano vrijeme, skriva “skokovitost” filma. Vrijeme je u glazbi sadržano na različite načine: kroz oznake tempa, kroz organizaciju djela i njegovu formu, ali i kroz parametar trajanja. Ističući da je parametar trajanja najvažniji od svih ostalih parametara (boje, visine i glasnoće), John Cage je skladao djelo 4’33” koje sadržava samo trajanje. No dajući uputu izvođaču (ili izvođačima) da pri izvedbi djela ne smije biti namjerno proizveden niti jedan zvuk, Cage dolazi do zaključka da tišina ne postoji, jer je nemoguće izbjeći nenamjerne zvukove. Jednako tako, i filmaši zaključuju da je potpunu tišinu nemoguće postići – ako se na njoj inzistira, ako je zvučna staza potpuno oslobođena od svih zvukova, čini se da se radi o tehničkoj pogrešci. Stoga se filmska tišina postiže na nekoliko načina, ali uvijek tako da je neki zvuk prisutan. Claudia Gorbman razlikuje tri tipa filmske tišine: prizornu tišinu (u sekvenci je jedino ostavljena neprizorna glazba), neprizornu tišinu (ukinuti su svi zvukovi) i strukturalnu tišinu (zvuk koji je ranije bio prisutan izbjegava se na strukturalno korespondentnim mjestima).

UDK: 778.53-051Alekan, H.

U šestom nastavku serije “Portret snimatelja” autor piše o Henriju Alekanu, francuskom snimatelju čiji opus broji oko 150 filmova. Alekan je poglavito majstor izgradnje svjetla koji svoju poetiku svjetla i sjene nije samo ovjekovječio u filmovima Bitka za prugu (R. Clément, 1945), Ljepotica i zvijer (J. Cocteau, 1946) i Nebo nad Berlinom (W. Wenders, 1987), već je o tom bitnom snimateljskom izražajnom sredstvu 1985. napisao i značajnu knjigu O svjetlu i sjeni (Des Lumieres et des Ombres). Autor analizira njegov umjetnički rad, vještinu kojom je svoju kreativnost znao prilagoditi potrebama scenarija i zahtjevima svakog redatelja, a da pritom nikad nije iznevjerio osobni ukus, obilježen gotovo putenom uporabom svjetla i fotografskom stilizacijom - poetskom fantazijom, osmišljenom uporabom boje i dinamične kamere. Kao snimatelj uvijek se angažira na strani snova, poezije, stvarajući pritom nestvarni, ali jedan novi svijet.

UDK: 791.231(460)"197/198"

U eseju autor razmatra sličnosti filmova Taj mračni predmet žudnje (Cet obscur objet du désir, 1977) Luisa Bunuela i Labirint strasti (Laberinto de pasiones, 1982) Pedra Almodóvara iz psihoanalitičke perspektive, komentirajući njihovu zajedničku ukorijenjenost u španjolski politički i kulturni kontekst, te napose prijelaz seksualne žudnje u žudnju za nadilaženjem klasnih i rodnih odnosa, te – u tragu Baudrillardovih teza – prijelaz žudnje za činom terorizma – što ga proročki, kao stanje postmodernog svijeta zasićenog informacijom, po Bunuelu “posljednjim jahačem apokalipse, tematiziraju oba filma – u realnost terorističkog čina našeg vremena, tj. u “spektakl terora” ili “teror spektakla”.

UDK: 929Peckinpah, S.(049.3)

Premda se isprva sa američkim redateljem Samom Peckinpahom upoznao kroz njegove filmove, autor ovog ogleda pažnju posvećuje njegovom netipičnom životu, poklanjajući pažnju i svojim zapažanjima i glavnim smjernicama tuđe percepcije Peckinpaha kao javne osobe (npr. Peckinpahovoj biografiji If They Move... Kill 'Em iz pera Davida Waddlea). Pritom se postupak pisanja o životu filmskog redatelja dovodi u kontekst teorije književnosti i teorije biografskog žanra, a ključ je kreativnog odnosa prema životima velikih ljudi, prema autorovoj analizi, historiografska metafikcija kao sjecište različitih modela čitanja i pisanja o nečijem životu.

UDK: 791-21(437.1)"200"(049.3)

UDK: 791.65.079(497.5 Zagreb):791.21.038.6(100)"2010"(049.3)

UDK: 791.65.079(497.5 Zagreb):791.21(100)"2010"(049.3)

UDK: 791.65.079(497.5 Zagreb):791-22(100)"2010"(049.3)

UDK: 791.65.079(497.5 Zagreb):791.23(100)"2010"(049.3)

UDK: 791.633-051Corbijn, A:

UDK: 791.633-051Soderbergh, S."2008"(049.3)

UDK: 791.633-051Tanović, D:"2010"(049.3)

UDK: 791.633-051Fincher, D."2010"(049.3)

UDK: 791.633-051Jarmusch, J."2009"(049.3)

UDK: 791.633-051Rodriguez, R. "2010"(049.3)

UDK; 791.633-051Matanić, D."2010"(049.3)

UDK: 791.633-051Kaplanoglu, S."2010"(049.3)

UDK: 791.633-051Jordan, N."2009"(049.3)

UDK: 791.633-051Lee, C."2010"(049.3)

UDK: 791.633-051Šerbedžija, D."2010"(049.3)

UDK: 791.633-051Spasojević, S."2010"(049.3)

UDK: 791.633-051Vitez, I.G."2010"(049.3)

UDK: 791.633-051Noe, G."2009"(049.3)

UDK: 791.633-051Stone, O."2010"(049.3)

UDK: 791(497.59(091)(049.3)

UDK: 791:1(049.3)