Zagreb 1 - 4. 12. 2011.
Kino Tuškanac
Muzej suvremene umjetnosti
Akademija dramskih umjetnosti
Akademija likovih umjetnosti
Rijeka 5 - 6. 12. 2011.
Molekula
Art-kino Croatia
Ljubljana 12 - 13. 12. 2011.
Slovenska kinoteka
Filmološki festival-simpozij Filmske mutacije: peti festival nevidljivog filma ove godine povezuje misao o etici filmskog gledatelja iz razdoblja francuske sinefilije s nesigurnim gledateljem našeg vremena u programu pod naslovom Etička točka filma. Serge Daney.
Program je uvodno upoznavanje s filmološkim radom Sergea Daneyja, kultnog filmskog i medijskog kritičara, čije je ime i dalje, dvadeset godina nakon njegovih posljednjih tekstova i unatoč manjku prijevoda, točka prepoznavanja među mnogim sinefilima.
Glavni urednik i kustos ovogodišnjih Filmskih mutacija francuski filmolog Raymond Bellour u tekstu predavanja Filmski gledatelj: jedinstveno sjećanje govori o Sergeu Daneyju kao gledatelju koji nedostaje: "Moramo uspostaviti moguće uvjete za toga gledatelja koji je danas, dvadeset godina kasnije postao manjina, ali još uvijek čeka na doživljaj."
Daney je definirao sinefila kao dijete filma koje se rodilo s određenim filmom, kojega neki filmovi "gledaju" od djetinjstva. Ovogodišnji program slijedi Bellourove odrednice za genezu nesigurnog gledatelja našeg vremena. To je gledatelj treće faze, pripadnik ograničene zajednice, ali od sada proširene na svjetske dimenzije. Polazimo od vremena kada je filmska slika još uvijek bila "moralna afera", smještena između filma i novih vizualnih oblika do etičke točke gledatelja sadašnjosti postavljajući pitanja: Koji filmovi gledaju nesigurnog gledatelja našeg vremena? Što ga je gledalo prije i što ga gleda sada? Što ga je gledalo ovdje, kod nas, a što negdje drugdje?
Kroz kustoske programe filmologa Raymonda Belloura i Patricea Rolleta te kustosice vizualnih umjetnosti Catherine David, čiji rad razvija Daneyjeva zapažanja s kraja 1980-ih i početka 1990-ih godina o mutaciji od projektora do parade slike-reklame, o razlikama između slike i vizuala, o kretanju filmskog gledatelja ispred nepokretnih slika, pokazat ćemo neke etičke točke gledanja i rada s filmskim slikama danas.
Izniman je utjecaj filmološkog rada tog francuskog teoretičara kulture i medija uz gotovo posvemašnji nedostatak prijevoda u svijetu.
Ovogodišnje filmske programe pripremila su dvojica francuskih filmologa i urednika časopisa Trafic:ugledni filmski teoretičar i profesor Raymond Bellour, autor mnogih publikacija i kustos brojnih programa u filmskim i galerijskim prostorima (direktor Centre Nationale de la Recherche Scientifique de Paris te osnivač Centre Parisien d’Etudes Critiques, gdje i predaje) i Patrice Rollet (filmolog, autor i urednik filmoloških publikacija među kojima su i prve dvije zbirke eseja iz kompletnog opusa Sergea Daneyja, profesor na l'Ecole Nationale Supérieure d'Arts de Paris-Cergy ) te jedna od najintrigantnijih kustosica suvremene vizualne umjetnosti i filmskih slika Catherine David (kustosica mnogih europskih umjetničkih institucija, the National Museum of Modern Art, Centre Georges Pompidou, National Gallery of Jeu de Paume u Parizu, direktorica Witte de With centra za suvremenu umjetnost u Rotterdamu, prva umjetnička direktorica Documente X u Kasselu 1997., autorica dugoročnog projekta o aktualnosti prikazivanja suvremene arapske umjetnosti).
Raymond Bellour i Patrice Rollet su uz Sylvie Pierre (i Jean-Claude Biettea 1942.-2003.) urednici filmološkog časopisa Trafic, koji je pokrenuo Serge Daney 1992. godine, nekoliko mjesece prije smrti, za tatijevski promet slika i filmskog mišljenja riječima: "Došlo je vrijeme da filmskim slikama ispitujemo druge slike - i obrnuto. Časopis je otvoren onima kojima su slike prva strast i kojima je film i znanje o kulturi u njihovim tekstovma druga ljubav."
U Traficu br. 24 objavljena su prvi put "Pisma neke djece (nekoj djeci) 1960-ih" Jonathana Rosenbauma, Raymonda Belloura, Alexandera Horwatha, Nicole Brenez, Adriana Martina i Kenta Jonesa iz kojih je 2007. nastao ovaj festival. Politika i etika Filmskih mutacija: festivala nevidljivog filma u samom su naslovu: kao ovdašnja "djeca 1960-ih" (ili posljednja "djeca Kinoteke") želimo povezati neke točke nestajanja i pojavljivanja filmskog sjećanja kroz manje vidljive odrednice filmske povijesti i njihove mutacije.
Glavni gosti programa filmova, predavanja i simpozija su uz Raymonda Belloura i Catherine David redatelji Benoît Jacquot, José Luis Guerín, Pierre Léon i Toni D' Angela, urednik talijanskog filmološkog časopisa La Furia Umana, te slovenski filmolozi Jurij Meden (programski direktor Slovenske kinoteke) i Zdenko Vrdlovec koji je 2001. uredio jedinu antologiju Sergea Daneyja u regiji, pod naslovom Filmski spisi Serge Daney, u izdanju Slovenske kinoteke i s uvodnim tekstom Sinefilska etika.
Program predavanja Raymonda Belloura i José Luisa Guerína na Akademiji dramskih umjetnosti i Akademiji likovnih umjetnosti, razgovora i predstavljanja filmova u kinu Tuškanac i Muzeju suvremene umjetnosti nastavit će se zajedno s gostima Raymondom Bellourom i Benoîtom Jacquotom s predavanjem Raymonda Belloura u organizaciji Drugog mora i filmskim programima u Art-kinu Croatia u Rijeci, a ovogodišnji program zavšit ćemo u Slovenskoj kinoteci s razgovorima i projekcijama novog filma Benoîta Jacquota Duboko u šumi, o čijem je etičkom očištu pisao za Trafic Raymond Bellour u tekstu Moć pogleda.
Simpozij Etička točka filma. Filmski gledatelj bavit će se genezom suvremenog filmskog gledatelja, nesigurnim gledateljem našeg vremena (Bellourovim riječima) njegovom "trećom fazom", nakon 1990-ih, od promjena koje su nastale u posljednjih dvadesetak godina u modusima filmskog obrazovanja, predstavljanja i prikazivanja u filmskom svijetu, ali i kod nas, o razlikama "ovdje i tamo".
Krenut ćemo od razmišljanja iz posljednjeg filmološkog eseja Sergea Daneyja Vožnja u Kapu, koji razvija ideju filmskog zazornog, etike prikazivanja i moralne točke filma, koja je bila i dio politike autora francuskog Novoga vala, kada su redatelji poput Rivetta, Godarda, Mouletta varirali etičko-estetičku dogmu moralnost je pitanje vožnje ili vožnja je pitanje morala.
Kao etičku točku istog vremena s naših prostora izdvojit ćemo slučaj Filmske enciklopedije, utopijski kolektivni rad, koji je osmislio i ostvario utemeljitelj hrvatske filmologije Ante Peterlić s mrežom stručnjaka iz regije. Prva knjiga izašla je 1986., a druga 1990. godine, kao "najtemeljitija filmska enciklopedija u svjetskim razmjerima".
"Glavni motiv nastanka enciklopedije", govorio je Peterlić, "bio je nedostatak filmske literature u nas pa sam želio da postoji enciklopedija kao nekakav kompendij znanja o filmu. I upravo zbog toga u njoj je obrađeno više područja nego u bilo kojoj drugoj filmskoj enciklopediji..." Urednički koncept je uključivao 97 suradnika (broj suradnika zabilježen u drugoj knjizi, objavljenoj 1990.), pa bismo taj broj mogli smatrati i ukupnim brojem filmologa s bivše regionalne karte do tog vremena.
Simpozij će se odvijati u subotu, 3. prosinca od 11:00 do 14:00 sati u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu s domaćim i međunarodnim filmolozima i autorima.
Sergea Daneyja nazivaju najnadahnutijim filmskim i televizijskim esejistom koji je razvio osobnu teoriju filmskih i post-filmskih slika, čiji tekstovi krajem 1980-ih i početkom 1990-ih najavljuju novo razdoblje filma, prijelaz od filmske slike do vizuala. Njegov estetički i politički senzibilitet te filmološka strast provlači se kroz Deleuzeove knjige Slika-kretanje i Slika-vrijeme, kao i Godardove Povijest(i) filma, a uz Andréa Bazina i Rolanda Barthesa, treća je nezaobilazna referentna točka francuskog filmskog mišljenja, Godardovim riječima francuska kritika je postojala od D do D, od Diderota do Daneyja. Rođen je 1944., a od 1960-ih je filmski kritičar, a zatim i urednik časopisa Cahiers du cinéma (od 1974. do 1981.), a zatim piše kritike i eseja za dnevne novine Libération te 1992. osniva jedan od filmoloških objekata žudnje, časopis Trafic zajedno s Pascalom Bonitzerom, Jean-Claudeom Bietteom, Sylvie Pierre, Raymondom Bellourom, Billom Krohnom, nekoliko mjeseci prije smrti. Urednik je mnogih filmskih programa o manjinskom filmu, njegovi tekstovi o novim vrstama tehničkih slika, o post-filmu i nepokretnoj slici utjecali su na programe najutjecajnijih izložbi vizualnih umjetnosti, na primjer zahvaljujući Catherine David, Documente X u Kasselu. Od 1985. do 1990. u radio-emisiji Microfilm vodio je razgovore s nizom filmskih autora, umjetnika, filozofa i kritičara.
Gust filmski program Raymonda Belloura najavljuju naslovi njegovih programa Strasti tijela ili program o pulsacijama, ekstremnim slikama ljubavi, o zazornom i Politike putovanja ili program o politici, putovanju i filmu. U uvodima programa Raymond Bellour će govoriti ofilmovima Benoîta Jacquota Duboko u šumi, Sama djevojka, Odmah; Martina Arnolda Shadow Cuts, Stephena Dwoskina Sunce i Mjesec, Yervanta Gianikiana & Angele Ricchi Lucchi Bilješke s naših putovanja u Rusiju 1989.-1990., Joséa Luisa Guerína Gost, Korspondencija Jonas Mekas - JL Guerín.
U programu Patrica Rolleta Serge Daney: izumitelj sineasta su filmovi Marguerite Duras, posve nepoznatog nam redatelja i filmologa Jean-Claudea Biettea te film Hansa-Jürgena Syberberga, Theodor Hierneis, ili kako postati bivši kraljevski kuhar. Prikazati ćemo izuzetan filmski esej Biette Pierrea Léonea o nevidljivim filmovima Jean-Claude Biettea, kao i jedan Bietteov film Daleko od Manhattana.
Programi Catherine David o Etici snimanja usredotočit će se na filmsku etiku Pedra Coste U Vandinoj sobi i redatelja João Moreire Sallesa u filmu Santiago.
Kao i svake godine pokazat ćemo i nekolko pomno povezanih arhivskih i suvremenih naslova, od filma Gospođica Oyu Kenjija Mizoguchija (1951.) koji je uz Raymonda Belloura i Sergea Daneyja utjecao na ideje o mizansceni francuske filmologije, kao i na Daneyjevu teoriju filmskih osjećaja, sve do najnovije provokacije Kena Jacobsa o spektaklu kasnog kapitalizma Amerika u ratu, domaće bojište: premijera filma u 3D projekciji.
Kontakti:
Tanja Vrvilo
098-906-5512
tanja.vrvilo@gmail.com
Antonija Letinić
099-200-7433
Filmske mutacije PROGRAM 2011 ZAGREB (doc, 44 kB)