home















Damir Čučić

Rođen 20.2.1972. u Brežicama, Slovenija.
Filmom se počeo baviti 1989. kao amater u Filmskoj autorskoj grupi Enthusia Planck. Tijekom proteklih dvadeset godina razvijao se na više područja u audio - vizualnim medijima, ponajprije kao filmski režiser. Režirao je oko dvadeset dokumentarnih filmova, dvanaest eksperimentalnih, dva kratka igrana, četiri epizode znanstvenog tv serijala. Uglavnom režira u produkciji Hrvatskog filmskog saveza i Hrvatske televizije. Dobitnik je sedamnaest domaćih i međunarodnih filmskih nagrada, filmovi su mu prikazani na oko 130 festivala u četrdeset zemalja na gotovo svim kontinentima i na programima više od petnaest europskih javnih televizija. Od 1995. zaposlen je kao montažer na HRT-u, specijalizirao se na području dokumentarnog filma, montirao više od 120 filmova i tv. dokumentaraca. Od 1999. godine radi kao producent i izvršni producent u više od dvadeset kratkih filmova. Od 2000. godine bavi se filmskom edukacijom, održao više radionica za dokumentarni i eksperimentalni film, posebno ističe dokumentarne radionice u Školi medijske kulture. Osnivač je Mikrokina, lanca kina za prikazivanje kratkih filmova. Bio je član Izvršnog odbora Hrvatskog filmskog saveza. Posljednje tri godine selektor je natjecateljskog programa Mediteran film festivala u Širokom Brijegu. Od 2007. se bavi i likovnom umjetnošću te povremeno izlaže, jedna skupna i dvije samostalne izložbe. Upravo privodi kraju trogodišnji projekt eksperimentalnih filmova Grozd, u Grozdu je skupa sa Borisom Poljakom realizirao devet apstraktnih filmova. Trenutno priprema dva dugometražna filma, od kojih je jedan u fazi snimanja a drugi u fazi istraživanja i očekivanja novčića. Živi u Samoboru, oženjen, otac dvoje djece u nezgodnoj dobi.

 
 

ZDRAVKO MUSTAĆ, redatelj i scenarist

Rođen 1961. u Zadru. Kao pripadnik četvrte generacije splitske škole alternativnog filma tijekom osamdesetih realizirao je dvadeset kratkih alternativnih filmova. U 1990-ima profesionalno se bavi filmom. Interese proširuje na različite oblike filmskog i video istraživanja. Realizira više od dvadeset dokumentaraca, video radova te kratkih igranih filmova. Njegova ostvarenja s uspjehom su prikazivana na projekcijama i festivalima u zemlji i inozemstvu (New York, Moskva, Washington, Kopenhagen, Budimpešta, Berlin, Ljubljana…). Dobitnik je tri nagrade Oktavijan za kratke eksperimentalne i igrane filmove na Danima hrvatskog filma (1996, 1999, 2001).

Izbor iz filmografije:
Eksperimentalni filmovi: Žuta kuća (1986), Zovem se film (1987), Izložba dodira (1987), Šir haširim (1987), I nek se čuje urlik djevičanski slobodan (1988), Ekranizacija telefonskog imenika (1988).
Videoradovi: Product of body (1994), Deborah (1995), Bouquet (1996), Amen (1998), Morena (2002), Sinaj (2003).
Dokumentarci: Zadar nije za dar (1991), Prijetvor sokolara (1997), Ludar (1999), I sve pasivo (2000), Sjeti se Sali (2001), Rat za Harmagedon (2001), Zrmanja i Po (2001), Purgatorij (2005).
Kratki igrani filmovi: Gdje je Magdalena Kazimirovič (1990), Nigredo (2001), Planktoni (2005), Bastion (2007).
Dugometražni igrani film: Blizine (2009).

 
 

GORAN ŠKOFIĆ, vizualni umjetnik i redatelj

Rođen 1979. godine u Puli. Diplomirao je na Umjetničkoj akademiji u Splitu na Odsjeku za dizajn vizualnih komunikacija (danas Odsjek filma i videa) u klasi prof. Dana Okija, nakon što je u Puli završio Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna (grafički dizajn), u klasi prof. Ivana Obrovca. Njegov se rad bavi proučavanjem, istraživanjem i tumačenjem svijeta u kojemu jesmo, odnosno života kojega živimo. Fokus njegovih recentnih koncentracija su apstrakcije poput društva, individue, interakcije i suživota. Kako bi se neposredno približio i tumačio takvu zbilju, koristi se elektronski manipuliranom slikom i videom. Ispituje medije eksperimentalnog filma, videa, videoinstalacija, fotografije, video dizajna. Također se bavi snimanjem i montažom. Svoje radove je izlagao na više izložbi i mnogim festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu (Europa, Amerika, Azija). Dobitnik je više nagrada od kojih nagradu Oktavijan i Jelena Rajković na 11. danima hrvatskoga filma i nagradu Radoslav Putar za umjetnike do 35 godina. Član je HDLU-a Istre.

Izbor radova:
2009. videospot Katarza, St!llness
2008. serija videoradova, Corpus
2006. videoinstalacija Na podu
2005. videospot Tako lijepa, Elemental
2004. video E-body 25
2003. video za kazališnu predstavu Kate Kapuralica, HNK, Split
2002. foršpan Astronaut, Splitski filmski festival
2002. videorad Pilot.01
2002. videoperformans Pasivni čitač, s Matijom Debeljuhom
2001. Kratki film Kuća lutaka
1999. videoanimacija Let

 
 

Marija Prusina

Marija Prusina rođena je 1975. U Dubrovniku. Diplomirala je 2003. Vizualne komunikacije (smjer film i video) na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Od 1999. Radi kao samostalna autorica i montažerka. Autorica je nekoliko eksperimentalnih i dokumentarnih filmova od kojih je najznačajniji „Uterus“ , rad koji je višestruko nagrađivan (Oktavijan, nagrada Jelena Rajković , posebna nagrada za kratkometražni film devetog Split film festivala , nagrada UNICE 2004 i druge). Sudjelovala je na brojnim domaćim i inozemnim festivalima i izložbama a ponajviše u sklopu raznih kompilacija hrvatskog eksperimentalnog filma.

 
 

Saša Vojković

Filmologinja i redateljica. Diplomirala filmsku i TV-režiju na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Magistrirala filmske studije na Amsterdamskom sveučilištu. Filološki fakultet Amsterdamskoga sveučilišta dodjeljuje joj stipendiju za izradu doktorata. Kao znanstvena novakinja predaje na odsjeku za filmske studije, komparativnu književnost i europske studije Amsterdamskog sveučilišta. Nakon stjecanja doktorata, kao dobitnica postdoktoralne stipendije Odsjeka humanističkih znanosti Hongkonškog sveučilišta za znanost i tehnologiju, radi kao predavačica i proučava azijski film, posebno hongkonški.

Knjiga Subjectivity in the New Hollywood Cinema: Fathers, Sons and Other Ghosts (ASCA Press) izašla je 2001, a u pripremi je Yuen Woo Ping's 'Wing Chun' (Hong Kong University Press). Objavljivala je u međunarodnim zbornicima, časopisima i knjigama; Brief: ASCA Yearbook (Issues in Cultural Analysis) (ur. Mieke Bal et al, ASCA Press), Micropolitics of Media Culture: Reading the Rhizomes of Deleuze and Guattari (ur. Patricia Pisters, Amsterdam University Press), Discernments: Deleuzian Aesthetics (ur. Frans Willem Korsten et al, Rodopi, Amsterdam & NJ), Film Theory and Contemporary Hollywood Cinema (u pripremi, ur. Warren Buckland, Routledge), European Journal of Semiotic Studies, Parallax, Cineaste. Uredila posebno izdanje časopisa New Review of Film and Television Studies o jugoistočnom europskom filmu (Routledge). Objavljivala studije i oglede za Hrvatski filmski ljetopis, Kolo, Književnu smotru i slovenski časopis Kino!.

Prije nego što se počela baviti znanstvenim radom režirala je niz samostalnih projekata u dramskom, dokumentarnom, obrazovnom, glazbeno-zabavnom i dječjem programu, a režirala je i glazbene videospotove. Za eksperimentalno emitiranje Omladinske televizije režirala je TV-igru Tri metka za susjeda Gerbera (prikazanu na retrospektivnoj izložbi Tomislava Gotovca. Ministarstvo kulture RH dodijelilo joj je nagradu za scenarij za igrani film San o divovskoj jagodi. Dobila je nagradu publike na natjecanju videospotova Videomix za spot Totalno drukčiji od drugih. Kao pomoćnica režije surađivala je na više filmskih i televizijskih projekata istaknutih domaćih redatelja.

Izvanredna je profesorica, zaposlena na Odsjeku kulturalnih studija Filozofskog fakulteta u Rijeci i gost predavač na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu i Umjetničkoj akademiji u Splitu.

 


Uvodna riječ
Nagrađeni 41. revije u Zagrebu
41. revija hrvatskog filmskog i videostvaralaštva
Gevihtom po glavi
41. revija hrvatskog filmskog i videostvaralaštva
Pljusak
41. revija hrvatskog filmskog i videostvaralaštva
Afrodita
41. revija hrvatskog filmskog i videostvaralaštva
Vedranova revija
30% popusta na karte HŽ-a za posjetitelje 41. revije
41. REVIJA HRVATSKOG FILMSKOG I VIDEOSTVARALAŠTVA
41. revija hrvatskog filmskog i videostvaralaštva
Žiri je bio u crnom
PRODUŽEN ROK ZA 41. REVIJU