TUMAČENJA

Endart — ili: slatki trijumf hrvatskoga ’drugog filma’

UDK: 791.21.038.6(497.5)791.633-051 Galeta, I. L.

Sâm kraj najkraćega mjeseca ove prijestupne godine, veljača 2004, označio je multimedijalni uspjeh hrvatskog eksperimentalnog filma i videa. Naime, 27. i 28. veljače u Millennium Film Workshop Inc. — njujorškoj instituciji smještenoj u samom centru Mannhattana, Ivan Paić iz MM-a, SC-a u Zagrebu, prikazao je program Recentnoga hrvatskog videa i eksperimentalnog filma. U tri programa, odnosno gotovo četiri sata projekcijskoga vremena, smjestio je tek la cr#me du la cr#me ovdašnje novomedijske alternative. Gotovo istodobno, 29. veljače, u Musée d’Art moderne de la ville de Paris, nedavno ’u monografiju stavljeni’ Tomislav Gotovac izložio je svoj multimedijalni happening. Na zatvaranju izložbe Ailleurs ici Gotovac se predstavio trodijelnim programom: performans posvećen jazz-glazbi uopće, te slavnoj pjevačici Billie Holiday posebice, potom projekcija njegovih filmova od Prije podne jednoga fauna i ostalih radova iz šezdesetih pa do osvježene klasike s prijeloma milenija, rada Glenn Miller 2000; konačno, Gotovac je posjetiteljima otvorio osobni arhiv. Istodobno, Ivan Ladislav Galeta u Zagrebu je prvi put javnosti predstavio naizgled dovršenu cjelinu svojega rada u nastajanju, Endart No 4. Endart I. L. Galete dio je projekta V.I.R.á.G., koji je work in progress utemeljen na osamnaest (odnosno devetnaest, jer se prvo i posljednje slovo stapaju u jedno zatvorenoga kruga) pismena prve intonirane rečenice u romanu Uliks: »Introibo ad altare Dei«. Osamnaest slova korespondiraju s osamnaest dijelova romana Uliks, a ’zatvoreni krug’ u osnovi je Finneganova bdjenja. Svako slovo naslov je jednoga filmskog prizora, koji ima ulogu samostalne mikrojedinice, svojevrsna fraktala, što u sebi ujedno odrazuje i oblikuje strukturu cjeline. Konačno, projekt se u ’završnici’ sastoji od osamnaeset videofilmskih prizora isprekidanih s osamnaest slova gorespomenute mistične rečenice. Galetine su storije vezane uz vrt, zemlju, tradicijsku obradu — odnose se na različite fenomene poput voženja kolica, grabljenja vilama i klepanja kose... ili na berbu rajčica, plijevljenje korova, zaimanje vode iz bunara, kao i na slaganje cjepanica. Vizualno atraktivni sami po sebi, uz neovisnu asocijacijsku posebno obrađenu tonsku podlogu, ti prizori poprimaju metafizičke dimenzije s oniričkim implikacijama.

Marijan Krivak