ANIMACIJSKE STUDIJE

Definirati animaciju

UDK: 791.228

Definiravši na početku ove teorijske studije o definiciji animacije animaciju kao »sve ono što ljudi nazivaju animacijom,« parafrazirajući definiciju Dina Formaggia kako je »umjetnost sve ono što ljudi nazivaju umjetnošću,« autor obrazlaže nastanak pojma animacije, upozoravajući kako je on povijesno-kontekstualne naravi. Termin animated tako se u početku odnosio na svaki film (tj. animirane fotografije nasuprot statičnima), termin animated cartoon širi se nakon istoimene knjige E. G. Lutza iz 1920. godine, a termin animacija od 1950-ih, iz kruga europskih stručnjaka iz čije je inicijative nastala ASIFA (1962), koja je definirala animirani film kao različit od »automatske registracije« koju provodi film, »u animiranom filmu stvari se događaju po prvi puta,« promijenivši tu definiciju dvadesetak godina kasnije u negativni oblik koji tvrdi da je animacija svaki kinoproizvod koji »nije jednostavno snimanje stvarnog života tehnikom od 24 fotograma u sekundi.« No za autora je otvoreno pitanje je li animacija »rod«, budući da rod nastaje unutar nekog (filmskog) izričaja (npr. vestern unutar live action kinematografije); unutar animacije naime također postoje slični ili isti »rodovi« (vestern, ljubić, SF, avantura itd.), te je stoga autor postavlja u razinu paralelne, sestrinske kinematografije sa svojom produkcijom, rodovima, distribucijom i prikazivalaštvom. Animacija se naime razvila iz filmskog trika: snimanja fotograma jedan po jedan, s tim da bi se tijekom snimanja pomicali predmeti, čime se pri projekciji dobivao dojam da se oni miču, da su animirani — intimna je definicija animacije da ona predmetima, oblicima i apstraktnim likovima daje ne pokret, nego dušu. Vjerojatnost koja je psihološki temelj live action kinematografije — zbog očevidnosti likova i ambijenata — i posljedična gledateljska identifikacija malo su vjerojatne u animaciji, zbog očite »nestvarnosti« nacrtanih, dizajniranih, modeliranih slika; zbog toga gledatelji animaciju prihvaćaju. No koje su granice animacije? Je li time lapse photography animacija? Je li virtualna stvarnost animacija? Je li naknadno postprodukcijsko interveniranje u snimljenu sliku digitalnim postupcima u igranom filmu animacija? Upravo zbog ovih pojava, početna, naizgled tautološka definicija animacije ukazuje na nju kao povijesno promjenjivu kategoriju.

Giannalberto Bendazzi