ANIMACIJSKE STUDIJE

Može li animirani film biti — dokumentarističan?

UDK: 791.228:791.229.2

Ovaj tekst razmatra granice između animacije i dokumentarizma na primjeru BBC-jeve serije Šetnja s dinosaurima. Ta serija na prvi pogled izgleda kao tipična BBC-jeva dokumentarna popularno-znanstvena produkcija, jer prikazuje jedan aspekt prirodnoga svijeta, protumačen komentarima i popraćen slikama i zvukovima iz toga svijeta. No ona prikazuje odavno nestali, prapovijesni svijet, i to trodimenzionalnom računalnom animacijom, tj. kompjutorskom simulacijom. Teorijski problem koji autor razmatra jest može li kompjutorska simulacija — animirani film — biti dokumentarna, i nije li ovakva definicija contradictio in adjecto, budući da je dokumentarni film izravan optičko-akustički zapis onoga što se zbilo ispred kamere, a upravo takva zapisanost nedostaje ovoj seriji, tj. ona nikako nije provjerljiva ni dokumentarna, ukoliko se smatra da se dokumentarac treba strogo držati izvornog zapisa. No postoji i rekonstrukcijski dokumentarac, koji premda prikazuje autentične pojave, te pojave priprema, rekonstruira, a ne tek zapisuje kako se zbivaju ispred kamere. Ipak, autor smatra da je pretjerano smatrati BBC-jevu animiranu seriju rekonstrukcijskim dokumentarcem, premda i ona polaže pravo na autentičnost, smatrajući kako dokumentarizam ipak pretpostavlja da povijesno singularna zbilja ostavlja svoj trag, što je zahtjev kojemu animacija nikako ne može udovoljiti. Stoga je Šetnja s dinosaurima obrazovna, znanstveno-popularna serija: ona također pazi na kriterij istinitosti, ona stvarno stanje ne samo da prikazuje — kao dokumentarac — nego ga tumači i objašnjava, a svi prizori služe kao ilustracija u argumentacijskom procesu u korist neke tvrdnje, pojma ili teorije, pri tom se služeći dokumentarnim snimkama, animiranim i dijagramskim prikazima, animiranim rekonstrukcijskim snimcima, igranim rekonstrukcijskim scenama, verbalnim tumačenjima itd.

Hrvoje Turković