english
produkcija
o nama
produkcija
nakladništvo
Hrvatski filmski ljetopis
Zapis
knjige
festivali
medijska škola
forum
pretraživač
linkovi
impressum
 
2006.
Posebni broj

Metodički pristupi

UVOD U TEORIJU ANIMIRANOGA FILMA I POVIJEST ANIMACIJE

(Plan predavanja)

Uvod

Predavanja sam strukturirao tako da se polaznici u potpunosti upoznaju s osnovama kompleksa žanra, umjetnosti, tehnologije i obrazovanja u animaciji, polazeći od premise da su se o animaciji informirali tek na razini opće kulture uobičajeno visoko informirana intelektualca, koji ipak nema nikakvih konkretnijih saznanja o metieru. Posebno je važno da se nastavnici točno upoznaju s problematikom žanra, jer je animacija postala neobično popularna, radionice su sve češća pojava, pa pogrešno, ili nedovoljno informirani voditelji djecu mogu upućivati u pogrešnim smjerovima te za mnoge vrlo složene umjetnosti, ali prekrasno jednostavne ako ispravno razumijemo ključne točke koje je određuju i razlikuju ne samo od ostalih umjetnosti nego i od ostalih filmskih žanrova. Konačno, važno je uočiti i njezine komplementarne karakteristike, kako bi se animacija shvatila i kao slijed umjetničkoga sazrijevanja kako u poziciji stvaralaštva, tako i u poziciji percepcije, ili najjednostavnije medijske komunikacije.
Animaciju proučavamo s triju stajališta (poticaja):
1. Animacija kao fantastičan i samosvojan filmski žanr.
2. Animacija kao tehnološka infrastruktura mnogih drugih (suvremenih) medijskih komunikacijskih sustava.
3. Animacija kao originalni i nenadomjestivi obrazovni ’alat’ u sazrijevanju djece (i odraslih).
4. Predavanja prema metodskim jedinicama
(izvedbeni program predavanja)

1. sat

Osnovna teoretska saznanja o animaciji

U ovome satu polaznici će se upoznati s osnovnim teoretskim karakteristikama umjetnosti snimanja ’kvadrat po kvadrat’. Što integracija predložaka kod filmskog snimanja znači u tehnološkom, žanrovskom i filozofsko-komunikacijskom smislu? Koje su ključne tehnološke (pa stoga i perceptivne) razlike između animacije i ostalih filmskih žanrova?

2. sat

Povijest animiranoga filma

Proći ćemo ključne povijesne točke koje su odredile žanr, od optičkih igračaka u 19. stoljeću do, simbolično kazano, Animafesta 2006. Vidjet ćemo inserte iz filmova: Fatasmagorie (Emile Cohl — prvi ’pravi’ animirani film), Gertie Dinosaur (Winsor McCay — prvi komercijalni film), Potonuće Lusitanije (Winsor McCay — prvi artistički animirani film), inserti iz filmova Walta Disneyja Parobrod Willie (prvi zvučni animirani film i prvi javni ’nastup’ Mickeya Mousea), Snjeguljica i sedam patuljaka (prvi cjelovečernji animirani film) i Fantazija (najimpresivnije djelo u povijesti animacije). Potom ćemo vidjeti inserte iz filmova Alexandera Alexeieffa i Jurija Norsteina.

3. sat

Povijest animiranoga filma u primjerima različitih tehnika

Nastavak predavanja o povijesti animacije, ali iz drugog kuta. Budući da je u animaciji likovnost ključna umjetnička supstancija, povijest žanra možemo lijepo analizirati putem primjera različitih tehnika u animaciji. Tako ćemo vidjeti primjere najbolje klasične animacije (Tex Avery), animacije pod kamerom (Caroline Leaf), eksperimentalne animacije (Norman McLaren), kolaž-animacije (Vano Ivanov) i trodimenzionalne računalne animacije (radovi studija Pixar).

4. sat

Zagrebačka škola animiranih filmova

Sat ćemo posvetiti jednoj od najčudesnijih pojava u povijesti animacije i najblistavijih epizoda u sveukupnoj (medijskoj) povijesti naše kulture. Pokazat ću neke ključne primjere (Kristl, Mimica, Vukotić, Dovniković, Dragić, Marušić, Kolar, Marks, Zimonić). Objasnit ću tehnološke i svjetonazorske značajke koje školu definiraju unutar sveukupnoga razvoja animacije, a pokušat ću objasniti kulturološke i sociološke razloge njezina nastanka, njezine propasti kao i moguće revitalizacije.

5. sat

Tehnologija animiranoga filma

Na posljednjem satu predavanja s polaznicima ću ’proći’ čitav proces produkcije jednog animiranoga filma, od sinopsisa do ton-kopije. Posebno ću im skrenuti pozornost na umjetničke točke koje znače ’izvrsnost’ jednog animiranog filma. Objasnit ću im i neka obilježja najnovijih procesa u produkciji u odnosu na klasično trik-snimanje. Reći ćemo nešto i o tržištu, distribuciji i autorskim pravima, kao i o budućnosti žanra u svjetlu tržišne i komunikacijske globalizacije. Posebnu pozornost posvetit ćemo prirodi i nužnosti različitih oblika obrazovanja u animaciji.

Joško Marušić

METODIČKI PRISTUP FILMU TOLERANCIJA ZLATKA GRGIĆA I BRANKA RANITOVIĆA

Pregled ostalih članaka u ovom broju...

novi broj
arhiva
suradnici
impressum
Maillot nba pas cher
I thought that after two years, I knew replica handbags that Beatrice was a small gucci replica handbag in Pierre's many hermes replica handbags . I didn't expect it to be handbag replica positive result. Beatrice transformed this "night club little prince" into a happy replica handbags .





















Statistika posjeta