ARHIVISTIČKI PRILOZI

Vrednovanje filmskoga gradiva

UDK: 791:930.25

Najsloženiji zadaci u radu filmskog arhivista odnose se na vrednovanje filmskoga gradiva. Taj je zadatak u obradi filmskoga gradiva najmanje obrađivan u stručnim i znanstvenim radovima, pa je ovaj rad upravo prilog tome području. Vrednovanju prethodi izrada kriterija koji će se temeljiti na stajalištu cjelovitosti filmskog djela kao dijela filmskog i ukupnog kulturnog naslijeđa. Za utvrđivanje vrijednosti i kriterija prosudbe filmskoga gradiva potrebno je, osim temeljitog poznavanja nacionalne kulturne baštine, povijesti i specifičnosti razvoja hrvatske kinematografije, i temeljito poznavanje nastanka i razvitka europskog i svjetskog filma, glavnih pravaca i značajki svjetske književnosti, posebno u 19. i 20 stoljeću, također i likovnih i glazbene umjetnosti, kao sastavnica u nastajanju filmskog djela.
Filmsko gradivo koje se trajno čuva u Hrvatskoj kinoteci istodobno je i arhivsko gradivo te podliježe i zakonitostima obrade arhivskoga gradiva. Mnoga antologijska djela hrvatske kinematografije predstavljaju kulturno dobro najveće vrijednosti, a hrvatska je filmska baština istodobno sastavni dio europskoga i svjetskoga filmskog i kulturnog naslijeđa. Bez takvog polazišta u razmatranju problema vrednovanja filmskoga gradiva nemoguće je utvrditi vrijednost pojedinog djela ili većih cjelina i to sa stajališta pojedinoga filmskog roda, vrste, autorskog opusa i slično. Takav pristup u vrednovanju filmskoga gradiva nužan je posebno u radu filmskog arhiva jer je on precizan i svrhovit i zbog stalne potrebe prosuđivanja Nacionalne filmske zbirke radi provođenja primjerenih mjera zaštite: restauracije, rekonstrukcije te izradbe zamjenskog izvornog filmskoga gradiva, što je temeljna zadaća svakog nacionalnog filmskog arhiva.

Mato Kukuljica