Mirta je rođena 1974. u Rijeci, dijete iz učiteljsko (i baka je bila učiteljica matematike) - pomorske obitelji, završila tamo osnovnu i srednju školu pa studij matematike i informatike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a magistra prirodnih znanosti iz područja matematike postala na Matematičkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predaje na Riječkom veleučilištu, jednoj od najvećih takvih ustanova u Hrvatskoj, koje ima odjele i u Poreču, Pazinu, Puli, Otočcu, Gospiću i Ogulinu, a osnovano je 1998. godine. Neko je vrijeme, na početku karijere, bila učiteljica matematike u Gerovu, predgrađu Čabra, na rubu Gorskoga Kotara.
Bila je i polaznica sedme i osme Škole medijske kulture, 2005. i 2006. godine, u Trakošćanu i Varaždinskim Toplicama, na radionicama za TV-reportažu odnosno kameru i snimanje, u vrijeme dok je živjela u Delnicama i postala jedna od osnivača i višegodišnja predsjednica Amaterskog video i foto kluba Delnice, koji se tada najaktivnije bavio filmskim stvaralaštvom i produkcijom te organizacijom prezentacija i manifestacija. Počeo je djelovati 2000. godine i osiguravati radne uvjete, opremu i prostor filmskim autorima s područja Gorskoga Kotara. U tim svojim najboljim danima udruga je brojala preko dvadeset članova.
Sa životnim i kreativnim partnerom Goranom Zaborcem (i on je sudionik ŠMK, od 2005. do 2009., na sedmoj, osmoj, desetoj i jedanaestoj) snima niz filmova, a posebno se ponose izrazito društveno i kritički postavljenim dokumentarcem R-evolucija iz 2016., o surovoj stvarnosti nezaposlenih, ovršenih, blokiranih i deložiranih u nas, višestruko nagrađivanim na međunarodnim festivalima, sve do Amerike te Lijep dan vam želim iz 2017., o fotografkinji Višnji i o drukčijem Gorskom Kotaru, fino uokviren parabolom o Radiju Gorski Kotar uz kojeg dan obično započinje, ugodno traje i često kasno u noć završava, dakle o zavičajnim temama, izvrstan film koji odiše ljubavlju.
Knjiga Težnja za slobodom je njen prvijenac, iako je odavno zapažena kao autorica manjih književnih formi i opservacija, između ostalog i na društvenim mrežama. Izabrana je na natječaju edicije underGrad Rijeka 2019., kao najbolja među još neobjavljenim tekstovima, i nagrađena tiskanjem knjige.
U poglavljima naslovljenim Zbogom osnovna školo, O poštarima i sjećanjima, Kako sam ostala bez mitraljeza (na hodočašću u Mariju Bistricu), Učiteljica u Gerovu, Škola za život, Kimanka i Dunjino pismo iz Amerike, Domovino dobar ti dan!, Imati ili biti?, Biti znači postojati, Kontejner, O stvaranju i razaranju, Tko je razbio vrata hotelske sobe?, Zagreb, FF, sociologija te I ništa ne ostaje, autorica se bavi nizom tema i sjećanja, koja su manje sentimentalno nostalgična, a puno više matematičko precizne analize ljudi i njihova ponašanja, odnosa i obaveza (…tako sam u ranoj mladosti naučila da privilegij stečen rođenjem nosi veću odgovornost, a ne povlastice…) te utjecaja na čovjeka (…ali čovjek ne može protiv slike koju je stvorio o samom sebi. Mijenjati stvarnost bez da se prije toga promijeni misao jednako je valjanju kamena uzbrdo…). Vrijedi pročitati. I nadati se novim tekstovima!
Živi u Jargovu, mjestašcu s manje od pedesetak stanovnika, što je prije dvadesetak godina administrativno pripojeno Bribiru, u Vinodolskoj općini, blizu Crikvenice. Majstorica je izgradnje suhozida. Sanjari o otkrivanju novih svjetova. I sadi ruže.
Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com