Serija od ukupno 59 epizoda, dugih od pet do deset minuta, o profesoru Baltazaru nastajala je po zamisli glavnog autora Zlatka Grgića u Zagreb filmu od 1967. (kada se lik profesora Baltazara prvi put pojavio u Izumitelju cipela i još nije bilo jasno da će postati središnji junak cijelog serijala) odnosno 1968. do 1978. godine, a novi su nastavci snimani od 2005. To je i najuspješniji projekt Zagrebačke škole crtanog filma, prodan i prikazivan u tridesetak zemalja. O Baltazaru redatelj Vinko Brešan, direktor Zagreb filma, na rođendanskoj proslavi održanoj u sklopu ovogodišnjeg Animafesta, kaže kako hrvatska umjetnost ima odlične slike, skulpture, knjige, predstave, ali na žalost nema puno radova koji su promijenili povijest svjetske umjetnosti, osim u slučaju animiranih filmova, a Baltazar je u tome svojevrsni putokaz. Na razne je načine svih proteklih pedeset godina bio i nadahnuće brojnim autorima animiranih filmova u domeni filmskog stvaralaštva djece, bilo da je riječ o školskim filmskim skupinama ili udrugama i klubovima.
U projektu su kroz godine i na različitim poslovima radili i Ante Zaninović, Pavao Štalter (koji je smislio ime glavnog lika), Boris Kolar, Milan Blažeković, Zlatko Bourek i drugi. Glazbu je napisao Tomica Simović. Serija je postala poznata i popularna u mnogim zemljama širom svijeta, a cijela se priča vrti oko čudnog profesora Baltazara koji pomoću svojih izuma, odnosno čarobnih kapi koje izlaze iz stroja koji se među ostalim sastoji i od velike trube te šarenog kišobrana što se stalno otvara i zatvara, rješava probleme i olakšava živote ljudi iz Baltazar-grada.
U prvoj su sezoni snimljene epizode Izumitelj cipela, Hanibalove Alpe, Horacijev uspon i pad, Leteći Fabijan, Maestro Koko, Martin na vrhu, O mišu i satovima, Rođendanska priča, Sreća u dvoje, Tetke Pletke, Viktorov jajomat, Vjetrovita priča i Zvjezdani kvartet, u drugoj Alfred noćni čuvar, Bim-Bum, Čudotvorni kolač, Doktor za životinje, Duga profesora Baltazara, Figaro Hop, Krojač Silvestar, Ledeno vruće, Lutke bez kose, Oblačna priča, Problem nespretnosti, Zvonko sa zvonika i Najveći snjegović, zatim u trećoj Amadeusove uši, Drama oko cvijeća, Gusarski problem, Lavlje nevolje, Maxol, Neman Fu-Fu, Oblačno sa svađavinama, Pepino Cicerone, Pingvin Čarli, Stonožica Bosica, Svirka za Mirka, Vatrogasna priča i Veseli most, a u četvrtoj Baltazarova ljubav, Baltazarov sat, Duhovita priča, Dva cilindra, Hik, Izgubljeni zec, Igrati se lovice, Klaun Danijel, Obućar Kroko, Operna zvijezda, Pingvin Axel, Posao je posao, Ptica, Sportski život, Šampion, Ulični svirači, Veliko hrkanje, Violeta i Franc, Vjetrenjača i Zrak.
Serijal je prvenstveno namijenjen mlađoj djeci od četiri do devet godina, ali je prije svega pozitivnom energijom i porukama te nerealistično oblikovanim likovima koji se umjesto nekih od poznatih jezika služe neobičnim, a svima razumljivim zvucima, i univerzalnim spoznajama o prijateljstvu, uvažavanju različitosti i važnosti tolerancije blizak i starijima koji već desetljećima prepoznaju to „zaigrano dijete u tijelu starca koje rješava probleme uz pomoć mašte".
Vrijedi naglasiti da je posebno zanimanje pokazala znanstvena zajednica širom svijeta koja se na neki način identificirala s profesorom Baltazarom i pokušala ga koristiti kao svojevrsnog komunikatora za promociju znanosti, na različitim znanstvenim događanjima, ali i u drugim prilikama. O Baltazarovoj univerzalnosti govori i podatak da je poznat i popularan od Skandinavije, gdje jedan znanstveni centar nosi njegovo ime do Irana, gdje ga jednako rado gledaju.
Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com