Poslije Šibenika, u kojem je od 30. kolovoza do 3. rujna 1999. održana prva Škola medijske kulture, pa Trakošćana (druga do sedma, 2000.-2005. te šesnaesta do osamnaesta, 2014.-2016. ili ukupno čak devet), Varaždinskih Toplica (četiri, osma do jedanaesta, 2006.-2009.), Čakovca (još četiri, dvanaesta do petnaesta, 2010.-2013.) i Krapinskih Toplica (devetnaesta, 2017. godine), ovogodišnja ŠMK Dr. Ante Peterlić po prvi se puta (a dvadeseti, jubilarni, ukupno) održava u Varaždinu. Prijave se primaju do 15. lipnja, a sasvim je realno očekivati kako će se na okupu ponovo naći novi polaznici, kojima će to biti prvo takvo iskustvo, ali i veterani, koji za sobom imaju već nekoliko Škola (dvije polaznice čak svih devetnaest), pa uz vrsne predavače i dobre organizatore valja očekivati još jednu Školu za pamćenje!
Varaždin se već puno puta dokazao kao domaćin, bilo da su se u njemu održavale filmske revije osnovnoškolaca, bilo srednjoškolaca, pa i najstarijih filmskih amatera, a i kod nas i u svijetu je najpoznatiji kao organizator VAFI-ja, ove godine već devetog, Internacionalnog festivala animiranog filma djece i mladih (29. svibnja do 3. lipnja), koji se od ovog proljeća širi i na Rijeku.
U povijesti grada važnu je ulogu imala kraljica Marija Terezija koja je, u svojim nastojanjima da ojača sve izraženiju apsolutnu vlast i stvori jedinstvenu državu, htjela između ostaloga smanjiti utjecaj lokalnog plemstva, pa je 1767. godine formirala Hrvatsko kraljevsko vijeće kao neku vrstu prve moderne hrvatske vlade, a sjedište mu je bilo u Varaždinu. Grad je tako devet godina, od 1767. do 1776. bio prijestolnica Hrvatske, pa su se u njemu ubrzano gradile brojne palače i javne zgrade. Sačuvane su dobrim dijelom do danas i daju Varaždinu obilježje slikovitoga baroknoga grada, iako je u velikom požaru 1776. skoro uništen, a sjedište vlade i moći premješteno u Zagreb.
U Dvadeseto stoljeće cijeli kraj ulazi s razvijenim društvenim i privrednom životom, ali nakon Prvog svjetskog rata dolazi do stagnacije, a poslije Drugog do modernizacije i ubrzane industrijalizacije te osnivanja prvih visokoškolskih institucija. Od 1993. je Varaždin središte Varaždinske županije, a posebno je važna 2003. godina kada je otvaranjem suvremene autoceste od mađarske granice do Zagreba (odnosno Rijeke i Splita) stvoren preduvjet za daljnje privredno jačanje i stvarno pretvaranje Varaždina u glavno središte sjeverozapadne Hrvatske.
Varaždin je danas, poslije Rovinja (17.190 eura) i Zagreba (11.240 eura) s BDP-om od 6.300 eura po glavi stanovnika treći grad u Hrvatskoj i značajno industrijsko središte, a dominiraju prehrambena industrija, građevinarstvo, tekstilna pa metalo prerađivačka i drvo prerađivačka industrija. Grad ima nešto manje od pedeset tisuća stanovnika, od čega ih je gotovo četrdeset tisuća u samom Varaždinu, a ostalo u devet gradu bliskih naselja (Črnec Biškupečki, Gornji odnosno Donji Kućan te Kućan Marof, Gojanec, Hrašćica, Jalkovec, pa najmanje, Poljana Biškupečka i Zbelava).
Smješteni na rubu Panonske nizine uz rijeku Dravu, Varaždin i Županija obuhvaćaju sjeverozapadni dio Hrvatske, u zemljopisnom smislu pripadaju podravskom pojasu, a na 1247 km2 živi 183.730 stanovnika, po čemu je kraj jedan od najgušće naseljenih u Hrvatskoj.
Sve je to i mnogo drugoga na užitak budućim sudionicima dvadesete Škole medijske kulture Dr. Ante Peterlić, u drugoj polovici kolovoza ove godine.
I tako, kako bi rekli u opereti Grofica Marica Emmericha Kálmána, Hajd'mo u Varaždin!
Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com