Zgrada je dugačka 56 metara, a široka 15,5. Izgrađena je 1924/25., po nacrtu arhitekte Srećka Florshutza, a prema narudžbi zagrebačke obitelji Müller, na čeličnoj konstrukciji i prva je hrvatska namjenska kinodvorana. U prednjem, sjevernom dijelu, u prizemlju i na katu bile su čekaonice (s vodoskokom!), a u južnom dijelu pozornica i gledalište dugo 40 metara, široko 14 i visoko 11,5. U podnožju pozornice bilo je mjesta za orkestar od šesnaest svirača. Kiparski su je ukrasili Sunko i Pitzger, a skulpture je sačinio kipar Vihra. U gledalištu je bilo 1100 mjesta, a akustika je omogućavala čak i filharmonijske koncerte. Kino Europa svečano je otvoreno 8. travnja 1925., pa je sinoć navršilo osamdeset i devet godina. Na prvoj projekciji prikazani su film Nibelunzi Fritza Langa te domaći Dalmacija, zemlja sunca.
Kino je pratilo burna i mirna povijesna zbivanja proteklih desetljeća, dugo bilo poznato pod imenom Balkan, a početkom pedesetih godina prošlog stoljeća, kada je po projektu arhitekte Tušeka sagrađena poslovna zgrada Poljoopskrba-Astra u Varšavskoj 3-5, doživjelo djelomičnu rekonstrukciju dogradnjom ulaznog prostora i današnju definiciju vestibula zgrade. Višegodišnja lutanja oko vlasništva i namjene, koja su dovela i do zatvaranja, okončana su listopada 2007. godine, kada su Zagreb Film Festival i Hrvatski filmski savez proveli uspješnu akciju Daj mi kino. Grad Zagreb otkupio je kino, a početkom 2008. ga dao na upravljanje Zagreb Film Festivalu. Danas se u Kinu Europa nalaze velika dvorana s 500 mjesta, dvorana Müler s trideset do pedeset, kino shop, kino bar i uredski prostori Zagreb Film Festivala. Kino je sada važna regionalna prikazivačka institucija, ponajviše nezavisnog suvremenog filma i sjedište čak sedamnaest festivala i manifestacija. U kinu se održavaju i mnoga predavanja, okrugli stolovi, promocije knjiga, izložbe i koncerti. Programi za djecu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta imaju posebnu važnost. Između ostalih organiziraju se školske projekcije nezavisnih europskih i svjetskih filmova za djecu, filmske radionice i drugi sadržaji.
Kino Europa bavi se i vlastitom filmskom distribucijom, a bilježi i vrijedne projekte suradnje s drugim kulturnim institucijama i s drugim vrstama umjetnosti, poput prikazivanja kultnih nijemih filmova Nosferatu i Krstarica Potemkin uz muzičku pratnju Zagrebačka filharmonije, održavanje dijela programa Muzičkog bienala, Međunarodne konferencije o suvremenom teatru ili brojnih performansa.
Programe podržavaju Grad Zagreb, Hrvatski audiovizualni centar i Ministarstvo kulture RH, a od 2008. je kino Europa i punopravni član mreže europskih kina Europa cinemas i mreže svjetskih nezavisnih kina CICAE. Programe podržava i MEDIA program Europske unije.
Prošle je godine Ministarstvo kulture proglasilo kino Europa, zbog naglašenih kulturno-povijesnih i graditeljskih obilježja, kao i uloge u širenju kinematografske i scensko-izvedbene namjene, zaštićenim kulturnim dobrom te nacionalnim blagom Republike Hrvatske. Posebno je istaknut interijer kina koji se sa svojim bogatim štukaturskim dekoracijama i postsecesijskim klasicističkim detaljima smatra jednim od najljepših gradskih prostora u Zagrebu.
Duško Popović