Film Ciguli Miguli snimljen je prije točno šezdeset godina, po scenariju književnika, moreplovca i novinara Jože Horvata, pa nakon nekoliko polujavnih projekcija spremljen u bunker gdje je pročamio četvrt stoljeća. Ponovo se počeo prikazivati od 1977., a i tada rijetko. Ovo cjelovečernje crno/bijelo igrano ostvarenje redatelja Branka Marjanovića karikirano se, kroz priču o pjevačkim zborovima u malome mjestu, bavi poslijeratnom lokalnom i državnom politikom i administracijom koja, nekoliko godina iza Drugog svjetskog rata, a zatim približavanja pa udaljavanja od sovjetskog modela, gubi orijentire i utapa se u konfuziji birokracije, malograđanštine i nesnalaženja. Poslije snimanja i prvih projekcija, film je u pokušaju popravljanja doživio i dodatna snimanja i montaže, ali je negativno političko mišljenje ipak uzrokovalo njegovo stavljanje na led.
Ovogodišnji je, sedmi po redu Svjetski dan audiovizualne baštine, kojega hrabro i uporno u nas organiziraju i provode Hrvatska kinoteka/Hrvatski državni arhiv i Hrvatski filmski savez, održan u subotu, 27. listopada u zagrebačkom kinu Tuškanac, u znaku Zabranjenih filmova, a prikazani su i nedavno restaurirani crno/bijeli kratki igrani filmovi Tajna dvorca I.B. scenarista Fadila Hadžića i redatelja Milana Katića, iz 1951. godine te Iz Kerempuhova dnevnika scenarista i redatelja Bogdana Maračića, snimljen godinu dana prije. Političke satire govore o sukobu rukovodstava SSSR-a i Jugoslavije, koji je formalno započeo koncem lipnja 1948. godine, donošenjem Rezolucije Informbiroa. IB je trebao zamijeniti Kominternu, osnovan je 1947. godine, sa sjedištem u Beogradu, pa preseljen u Rumunjsku i djelovao do konca 1949. Obično se smatra da je odbijanjem Rezolucije Tito uspio sačuvati političku i ekonomsku neovisnost Jugoslavije od sovjetskog bloka. S druge strane, politička su previranja oko toga dovela i do nastanka Golog otoka i dugogodišnjih sukoba u zemlji.
Iako su sva tri filma u suštini navijala za tadašnju političku vlast u Jugoslaviji, zbog nekih su razloga bili od te iste vlasti zabranjeni za javna prikazivanja pa ih mnogi gledatelji tek sad ponovo otkrivaju. O razlozima zabrana i stvaralačkom trenutku toga vremena su na Okruglom stolu sadržajno i zanimljivo razgovarali filmski redatelj Veljko Bulajić, koji se snažno založio za rješavanje niza problema s kojima se u svakodnevnom radu suočava Hrvatska kinoteka, glumac Boris Buzančić, koji je u filmu Ciguli Miguli ostvario svoju prvu veliku filmsku ulogu i svestrani Krunoslav Heidler, neposredni svjedok burne rasprave Vladimira Bakarića i Jože Horvata koja je vjerojatno bila jednim od povoda za odluku o zabrani filma, a s njima su o ovim i drugim temama pričali moderator razgovora, filmski povjesničar Daniel Rafaelić i pročelnica Hrvatske kinoteke Carmen Lhotka, koja punih pet godina vodi ovu vrijednu ustanovu koja se bavi prikupljanjem, obradom, a posebno restauriranjem audiovizualne građe.
Na Svjetski dan audiovizualne baštine prikazana je posve restaurirana kopija filma Ciguli Miguli, a najavljeno je i njegovo skoro objavljivanje na DVD-ju, čime će postati dostupan svim zainteresiranim gledateljima. A u Zagrebu je u petak, 26. listopada u 98. godini preminuo Joža Horvat. Ugasio se dan uoči Svjetskoga dana audiovizualne baštine.
Duško Popović