Dani hrvatskoga filma uvijek su na početku. Kalendar im se ne zna tri mjeseca prije svečanog otvaranja, na brzinu se sastaju predstavnici osnivača, potvrđuje novo / staro vijeće, imenuje direkcija, određuje mjesto održavanja, selektori, članovi žirija...
Središnja priredba hrvatske kinematografije jošnije stekla identifikacijsku iskaznicu, jer osim godine i mjesta rođenja (Zagreb, 1992) u nju nema što upisati. A pravo je pitanje: tko je uopće pozvan da riješi identifikacijsku zbrku koju iz godine u godinu izaziva drugi filmski festival od nacionalne važnosti.
Zato su prvi razgovori o Danima predstavnika svih osnivača i strukovnih udruga u kinematografiji, 16. siječnja, počeli u znaku konstitucije Vijeća i direkcije te institucionalizacije festivala, koji bi konačno trebao postati pravni subjekt, poput pulskog ili Animafesta. Prihvaćeno je da se ispitaju mogućnosti osnivanja udruge koja bi, okupljajući osnivače, dala prvi čvršći i trajniji okvir Dana hrvatskoga filma od osnivanja. Za sada, dok se udruga ne konstituira, to će i dalje biti Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu. Do natječaja za umjetničkog direktora i izvršnog producenta, koji će možda riješiti problem 17. dana, prvu ulogu preuzima Tomislav Kurelec, a drugu dosadašnja direkcija formirana oko kadrovske jezgre Studentskoga centra. Zbog zakašnjela organizacijskog starta, termin i ove godine zaobilazi Pasionsku baštinu, pa će se dani održati po proljetnom kalendaru, od 14. do 20. travnja 2007.
 |
Festival će od ove će godine imati kategoriju više — ’televizijski dokumentarac’. Smatrajući da su televizijski dokumentaristi do sada bili u nepovoljnu položaju u odnosu na druge, predstavnica Hrvatske radiotelevizije, Jasminka Božinovska Živalj, ustrajavala je da se utemlji posebna kategorija za televizijski dokumentarac, te da se tako najboljima u njoj omogući izlazak pred publiku. Što je to televizijski dokumentarac, po kojim kriterijima i tko će se uopće razvrstavati od ostalih i tko će to raditi (producenti sami ili selektori?), ostalo je nerazjašnjeno, ali je velikom većinom glasova (protiv su bili samo Ivan Paići predstavnica HFS-a), prijedlog poduprt. Jednako tako, zbog pravila Pulskoga filmskog festivala, prema kojima se u Areni prikazuju samo filmovi na 35 mm vrpci, cjelovečernji igrani filmovi neprimjerena formata prebacuju se na Dane hrvatskoga filma.
Na javni natječaj, koji je raspisan 17. siječnja, a zaključen 16. veljače, za 16. dane prijavljeno je 260 filmova, od toga 60 namjenskih. Selekcija je povjerena Nenadu Polimcu (igrani film), Nikici Giliću (dokumentarni film), Eduardu Galiću (televizijski dokumentarac), Mladenu Lučiću (namjenski film i glazbeni spot), Slavenu Tolju (eksperimentalni film) i Darku Bakliži (animirani film). Prema rezultatima selekcije, na Danima će biti prikazano 16 igranih filmova, isto toliko televizijskih dokumentaraca, 17 dokumentarnih filmova, 12 animiranih, 16 eksprimentalnih i 28 namjenskih filmova, te 14 glazbenih spotova. Dok su selektori dokumentaraca i eksperimentalnog filma uglavnom zadovoljni ponudom koja obuhvaća afirmirane redatelje (Babaja, Žižić, Krelja i Schmidt, među dokumentaristima, te Gotovac/Lauer, Faktor i Kipke među eksperimentatorima) i one koji tek dolaze, isto se nije moglo čuti od selektora za igrani i animirani film te glazbene spotove. Stagnacija se, prema riječima Mladena Lučića, osobito osjeća u posljednjoj kategoriji, nekad iznimno plodnoj, zbog politike domaćih televizija koje ukidaju glazbeni program. Zato je apelirao da barem javna televizija, koja ubire pretplatu, preispita sadašnju politiku u odnosu na glazbeni program.
 |
| Iz Babajine Breze |
Konkurencija igranoga filma dobila je i dva cjelovečernja filma — Einsteinova najveća pogreška, debitantski cjelovečernjak Branka Karabatića, i Crveno i crno Željka Senečića, ali Matija Kluković, unatoč osobnim pozivima selektora, nije htio prijaviti svoj Ajde, dan... prođi. Konačno, o najboljem filmu Dana i pojedinačnim autorskim prinosima odlučivat će ponovno peteročlani žiri u sastavu: Mladen Martić, Tanja Golić, Katarina Marić, Milan Trenc i Matjaž Zajc te kao i dosad, članovi Hrvatskoga društva filmskih kritičara koji odlučuju o nagradi Oktavijan.
Kao i do sada, Dane najavljuje pretprogram u Dvorani MM-a od 10-13. travnja, u kojem se nudi: film o Francuskom paviljonu, ciklus crno-bijelih filmova o Zagrebu (Š. Šimatovića, N. Tanhofera, V. Mimice i A. Peterlića), ”zanemareni i izgubljeni filmski klasici” po izboru J. Pavičića i N. Polimca, retrospektiva animiranih filmova V. Kristla, dva programa Danske nacionalne filmske škole, hrvatski dokumentarci 60-ih i 70-ih godina, dokumetnarni film-esej Vlade Zrnića te retrospektiva nagrađenih eksperimentalnih filmova i videa. Nekonvencionalna predavanja o filmu obećali su održati Ivan Ladislav Galeta, Tomislav Gotovac, Marijan Krivak, Zdravko Mustaći Ivan Paić.
Počasna nagrada Oktavijan za životno djelo, koju od prošle godine dodjeluje Hrvatsko društvo filmskih kritičara, odredila je i sadržaj središnjega popratnog programa. Oni će biti u znaku Ante Babaje, koji se vratio u kinematografiju dokumentarnim dnevnikom Dobro jutro. Babajina retrospektiva, po izboru Damira Radića, priređuje se u posljepodnevnim satima u dvorani MM centra, dok je rano poslijepodne u velikoj dvorani SC-a rezervirano za filmove s prošlogodišnje Pule. Videogalerija Jedan na jedan u Klubu SC-a omogućuje i individualno gledanje svih prijavljenih filmova na Dane, od 11 do 21 sat, a svakodnevne tiskovne konferencije bolje upoznavanje s autorima i producentima filmova u službenoj konkurenciji.
 |
| Mišolovka, Vjerana Pavlinića, u produkciji HFS-a |
Hrvatski filmski savez predstavit će svoja nova izdanja (knjigu Iz dana u dan u Zagreb filmu Nenada Pate, novi broj Hrvatskog filmskog ljetopisa, te DVD s filmovima Ivana Martinca). Izložba ’kinematografskih retrofragmenata’ Sonje Lebošbit će postavljena u Klubu SC-a. Posljednjeg dana festivala očekuje se i javna rasprava filmaša o aktualnom prijedlogu Zakona o audio-vizualnim medijima.
Rekordni broj filmova HFS-a na danima
Samo jedan od ukupno devet prijavljenih filmova u produkciji Hrvatskoga filmskog saveza nije ušao u službeni program 16. DHF-a, a ostali su raspoređeni u čak pet kategorija. Među dokumentarcima su to Moja susjeda Tanja Petra Krelje (u koprodukciji s HRT-om) i City Killer Damira Čučića, među eksperimentalnim filmovima Kangaroo Court Ivana Faktora, La petite mort i Memorija vrpce Damira Čučića; jedini kratki igrani film u produkciji Saveza, Mišolovka, potpisuje redateljski debitant Vjeran Pavlinić; animaciju Women On Board Vjekoslav Živković, a namjenski Daj mi kino: Veličina je važna višestruki dobitnik Oktavijana Dražen Žarković.
Neprofesijski filmovi na DHF
Prema pravilniku Dana hrvatskoga filma, pravo sudjelovanja na festivalu imaju i filmovi kinokluba i drugih neprofesijskih filmskih udruga koji su proteklih godina imali i razmjerno dobru prolaznost u službeni program. U ovogodišnjoj konkurenciji naći će sedam filmova iz produkcije četiriju klubova: Autorskog studia FFV iz Zagreba (igrani Taj dan Zorana Pisačića, dokumentarni Novi život Luke Marottija i eksperimentalni Microwave Dušana Vugrineca), Kinokluba Zagreb (dokumentarac Povjetarac Željka Radivoja i eksperimentalni Priroda Tanje Dabo), FKVK Zaprešić(igrani film Doktor Horvat i 7 savjeta za praktičan život Tomislava Krištovića) i FAGEP-a Samobor (eksperimentalni Ogledalo Marija Papića).