Poznato je da su braća Lumiére 28. prosinca
1895. prikazala svoj prvi program filmova, na projekciji
održanoj u Indijskom salonu Grand Caféa na Boulevard
des Capucines u Parizu, pa se taj datum smatra početkom
filma, kao umjetničkog i tehničkog stvaralaštva. Prvi su
filmovi bili jednostavni zapisi o svakodnevnim događanjima,
a najčešće o nekom kretanju, poput ulaska vlaka u postaju
ili izlaska radnika iz tvornice, jer je upravo prikaz kretanja
ponajviše očaravao i prve snimatelje i gledatelje. Već
iduće godine filmski su snimatelji krenuli bilježiti svojim
jednostavnim kamerama i druga kretanja po bijelomu svijetu.
Dosad najstarijom snimkom načinjenom na području Hrvatske
smatrao se sve donedavno filmski zapis Šibenska luka.
Mislilo se kako je autor snimke Stanislaw Noworyta, a tek
je nedavno ustanovljeno da je ipak riječ o zapisu koji
je 1904. godine snimio Frank Mottershaw iz Sheffielda,
u biti tek kao dio opsežnijeg i duljeg rada naslovljena Krunisanje
kralja Petra I. Karađorđevića i putovanje kroz Srbiju,
Novi Pazar, Crnu Goru i Dalmaciju.
Moguće je samo zamisliti iznenađenje i uzbuđenje akademskoga
filmskog snimatelja i profesora Akademije dramske umjetnosti
Enesa Midžića, koji je, pretražujući internetske stranice,
u katalogu retrospektive Francuske kinoteke iz 2000, održane
u Parizu, nabasao na povjesničarima filma, teoretičarima
i drugim znalcima i ljubiteljima filmske umjetnosti nepoznat
podatak o filmu Pozdrav s jarbola.
Između četiristo navedenih naslova pronašao je i Salut
dans les vergues de Alexandre Promio, Sibenik, 28. ou
29. avril 1898.
Podatak je bio vrlo zanimljiv i intrigantan pa se profesor
Midžić bacio na dalja istraživanja, najprije po arhivu
Francuske kinoteke, a kad se ta potraga pokazala neuspješnom,
i po arhivu Sociéte Lumiére.
Strpljivim je pretragama
ustanovio kako je Alexandre Promio 1898.
putovao po Europi snimajući filmske zapise za potrebe Društva
Lumiére. Promio je rođen u važnoj francuskoj, doduše
riječnoj luci Lyon, pa mu je to možda stvorilo i sklonost
snimanju vode, mora i mornara, luka i brodova. Na svojim
je putovanjima stigao i u Hrvatsku, odnosno u Austro-Ugarsku,
u kojoj se te godine obilježavalo pet desetljeća vladavine
cara i kralja Franje Josipa I. Prema dostupnim podacima,
Promio je 28. i/ili 29. travnja 1898. boravio u Puli i
Šibeniku i snimio sedam kratkih, jednominutnih, filmskih
zapisa o vojnim manevrima i mornaričkim vježbama na jedrenjacima
austro-ugarske carske i kraljevske mornarice. Svi su
filmovi dakako crno-bijeli i snimljeni su u jednom kadru.
Zanimljivo je da se opet Šibenik javlja kao lokacija
prvih filmskih kadrova snimljenih na području Hrvatske.
Zapis iz 1904. i ovi tek pronađeni, nastali punih šest
godina prije njega, snimljeni su upravo u šibenskoj luci,
a dijelom i u Puli, što svjedoči o privlačnosti i prepoznatljivosti
Šibenika i njegove okolice prvim filmskim snimateljima
koji su nas pohodili.
Profesor Midžić pronašao je u arhivu Association Fréres
Lumiére filmove Dolazak
i sidrenje broda (Arrivée d’un bateau et mise
l’ancre,
kat. broj 836), Pozdrav
s jarbola (Salut dans les vergues, kat.
broj 837), Priprema za
boj (Branle-bas de combat, kat. broj 838), Iskrcavanje
i puščana paljba (Débarquement et le feu de mousqeterie,
kat. broj 839), Regata
(prolazak) (Régates /aller/, kat.
broj 840), Regata (povratak)
(Régates /retour/, kat. broj 841) i Trka mornara (Course
de matelots, kat. broj 842). Filmovi su prvi put prikazani
7. svibnja 1898. u bečkom Prateru, u okviru izložbe o
pedesetogodišnjici vladavine Franje Josipa, a tijekom
lipnja, srpnja i rujna iste godine Promio ih je prikazao
i u rodnomu Lyonu.
Moguće je da postoji još poneki filmski zapis sačinjen
istih dana i na istim lokacijama ali za sada ju navedenih
sedam naslova zasluženo na samu početku popisa filmova
snimljenih na tlu Hrvatske potkraj devetnaestog stoljeća,
samo dvije i pol godine nakon prvih filmskih snimaka i
projekcija u Parizu.
Akademija dramske umjetnosti i Hrvatski filmski savez
prikazali su svih sedam netom pronađenih filmova na projekciji
održanoj 22. studenoga 2006, koja je, zbog zaštite autorskih
prava, bila organizirana u obliku sveučilišnoga predavanja
otvorenog za javnost. O važnosti projekcije filmova koji
su granicu prvih snimateljskih radova na području Hrvatske
pomaknuli za šest godina unatrag, iz dvadesetog u devetnaesto
stoljeće, svjedočila je prepuna Velika dvorana ADU i dvije
projekcije istih filmova, održane jedna za drugom.
Pitanje je hoće li i kada opet biti moguće vidjeti te
filmove, koji su istodobno vrijedan povijesni dokument
i još vredniji artefakt filmske povijesti na tlu Hrvatske.
Svakako bi bilo vrijedno da ih Republika Hrvatska, putem
Ministarstva kulture, Hrvatske kinoteke ili neke druge
ustanove otkupi kako bi se mogli uvrstiti u hrvatski kinotečni
fond i prikazivati svima koje to može zanimati, od studenata
do filmskih znalaca i zaljubljenika. U suprotnom će i dalje,
idućih stotinu godina, biti sakriveni u arhivima Association
Fr#res Lumiére. Mogu li i smiju li čekati da se opet pojavi
netko sličan profesoru Midžiću i izvuče ih na svjetlo dana?
Pozdrav s jarbola i njegovih šest vršnjaka, snimljenih
28. i/ili 29. travnja 1898. u Šibeniku i Puli svakako zaslužuju
poziciju koja im s pravom pripada i publiku koja će u njima
moći uživati i ubuduće, na novim projekcijama, koje bi valjalo
redovito organizirati. Profesor Enes Midžić ih je otkrio,
sad je red na drugima, koji to mogu, da učine nužne korake
kako bi to filmsko blago postalo dostupno svima koje može
i mora zanimati.