english
produkcija
o nama
produkcija
nakladništvo
Hrvatski filmski ljetopis
Zapis
knjige
festivali
medijska škola
forum
pretraživač
linkovi
impressum
 
2002.
39

Medijska kultura u nastavi

IZ DJEČJIH DANA RODITELJA

Učenici o dokumentarnom filmu Krste Papića Nek se čuje i naš glas


Potaknuta da u Medijskoj školi u Trakošćanu 2002. pokažem odnos svojih učenika prema Papićevu dokumentarnom filmu Nek se čuje i naš glas, priredila sam projekciju toga filma za učenike sedmog i osmog razreda Osnovne škole u Đurmancu. Od snimanja toga filma, 1971. godine, do prvog susreta mojih učenika s autorovim filmskim viđenjem i promišljanjem divljih radiopostaja u Hrvatskom zagorju i varaždinskoj Podravini, protekla su tri puna desetljeća pa je film, aktualan u djetinjstvu njihovih roditelja, po svojoj temeljnoj tematici jako dalek današnjim osnovnoškolcima. Željela sam stoga provjeriti kako će prihvatiti taj, za njih, povijesni dokumentarac i hoće li u njem otkriti crte koje ga, ipak, unatoč nepostojanju divljih radiopostaja u njihovu zavičaju, čine u nekim crtama i danas aktualnim. Budući da sam u Metodici nastave filma dr. Stjepka Težaka našla i ulomke tonskog zapisa dokumentarne drame M. Kučiša, Z. Bajsića i M. Jurjevića Ad libitum, Prilog povijesti radija, Radiodramska kronika, odlučila sam u osmom razredu obraditi temu Film i radio, nakon gledanja filma, čitanja teksta i slušanja spomenute radiodrame. Radiodrama je zasnovana na istoj temi: divlje radiopostaje u Zagorju. Čak se i neki sugovornici pojavljuju u oba djela, primjerice Dragec, vlasnik jedne divlje radio-postaje, koji ima važnu ulogu u filmu i u radiodrami. Smatrala sam da je učenike korisno upoznati i s tom radiodramom te usporediti film i radiodramu s težnjom da spoznaju bit jednoga i drugoga ostvarenja, njihove zajedničke crte i razlike.
Anketna ispitivanja izvela sam dvokratno: prije gledanja filma, o odnosu prema radiju i televiziji i vrstama radijskih i televizijskih emisija, a nakon prikazivanja filma o tematskim obilježjima, njihovim ocjenama filma i poznavanju Papićevih filmova. Sudjelovalo je trideset učenika, što je za znanstveno prihvatljive zaključke nedovoljan statistički uzorak, ali je indikativan, pogotovo za moje konkretne odgojno-obrazovne ciljeve.
Učenici su pozorno pratili projekciju na videu, pozitivno se uživljavajući u sadržaj filma. Pri gledanju nekih prizora bilo je i smijeha, napose zad javljanja radiopostaje Đuro (vijesti u desetercu) i tečaja njemačkog jezika iz studija radiopostaje Ladanje Donje. Uočili su da je stanovništvo imalo koristi od tih emisija, koje su mu nudile različite obavijesti na njemu razumljiv i pristupačan način.
Evo i pitanja i učeničkih odgovora iz anketnog ispitivanja prije gledanja filma:
1. Slušam radio:
a) često (9)
b) svaki dan (15)
c) povremeno (3)
d) vrlo rijetko (2)
e) po svom izboru nikad (0)
2. Najviše volim:
a) gledati film u kinu (17)
b) gledati kazališnu predstavu (4)
c) zanimljivu TV- emisiju (8)
d) slušati zanimljivu radio emisiju (1)
3. Na televiziji najradije gledam: (moglo se zaokružiti više odgovora)
a) TV seriju (15)
b) TV dramu (3)
c) TV dokumentarnu emisiju (9)
d) TV emisiju zabavne glazbe (9)
e) sportske TV - emisije (3)
f) ostalo…(učenici su navodili akcijske filmove, komedije, horore, domaće animirane filmove)
4. Na radiju najradije slušam: (više odgovora)
a) vijesti (0)
b) sportske prijenose (5)
c) političke emisije (0)
d) popularna predavanja o društvenim problemima (3)
e) dječje emisije (3)
f) obrazovne emisija (3)
g) glazbene emisije (24)
Od glazbenih emisija najviše vole zagorske popijevke (11), klasične popijevke (9), narodnjake (7), stare šlagere (5), slovenske popijevke (2), operne arije (2), dalmatinske i međimurske popijevke (1).
5. Kad čujem naslov djela Nek se čuje i naš glas, najprije pomislim na:
a) radioemisiju (9)
b) TV - emisiju (6)
c) kazališnu predstavu (0)
d) film (3)
e) popijevku
f) novinski članak (2)
Iz ankete možemo zaključiti da učenici vole slušati radio, osobito glazbene i sportske emisije. Od glazbenih emisija privlače ih domaće (zagorske) i klasične popijevke. Ipak, prednost daju filmu i televiziji, što je razumljivo jer im vizualno uz akustično pruža potpuniji doživljaj.
Anketa nakon gledanja filma:
1. Gledali smo:
a) igrani (0)
b) animirani (0)
c) igrano-dokumentarni (23)
d) dokumentarni (7)
2. Po temi i namjeni to je:
a) politički (0)
b) turistički (0)
c) odgojno-obrazovni (0)
d) socijalno-kulturni (28)
e) gospodarski (0)
f) filklorni film (2)
3. Film je po svojim porukama i danas aktualan:
a) da (8)
b) ne (0)
c) samo djelomice (22)
4. Film je: (više odgovora)
a) zanimljiv (20)
b) nezanimljiv (0)
c) zabavan (12)
d) poučan (25)
e) dosadan (1)
5. Želim ga još gledati:
a) jedanput (18)
b) više puta (7)
c) ne (5)
6. Trebalo je podcrtati naslove Papićevih filmova koje su učenici gledali: Priča iz Hrvatske (11), Tajna Nikole Tesle (6), Život sa stricem (6), Lisice (4).
7. Riječ-dvije o Papićevu filmu (kratak osvrt učenika): Učenici su pisali da im se film svidio, najviše su im se svidjele slike pitomih zagorskih krajolika, prikaz života u Zagorju nekada te uporna borba Zagoraca za napredak. Svidjela im se i glazba u filmu te montažni postupci koji su pridonijeli dinamičnosti filma. Izdvojila bih jedan osvrt: Tijekom gledanja filma poistovjetila sam se s ljudima koje prikazuje. Borba za razvoj kulture u Hrvatskom zagorju oduvijek je postojala, to dokazuje i taj film. Film me poučio o borbi za ostvarenje iskrenih želja u doba kada nije bilo računala i interneta, tada je ta borba bila jača i teža, trajala je dulje. Film je i danas vrijedan jer nas uči o kulturi Zagorja i Hrvatske. Pokazuje nam narodne običaje našega kraja. Ljudi u Zagorju uvijek su bili i još su veseli, traže nove medije da bi se dokazali. To je uočljivo i u raznim zabavnim natjecanjima na kojima se otkrivaju novi talenti, nove nade. Narodni običaji, pjesme i plesovi imaju velik utjecaj na sve to. (Jasmina Klasić, 7a)
Učenici su iz filma izvukli zaključak da je selo bilo zanemareno, poljodjelstvo zaostalo, da se podcjenjivao rad, osobito proizvodni, i radnikova prava. Tu su uočili aktualnost filma danas. Osuđuju birokratsku osudu pojava radiopostaja u izjavi supovca, koja se ponavlja kao svojevrsni govorni lajtmotiv. Zaključili su da film nije čisti dokumentarac već da sadrži i elemente igranog filma, posebice glede montaže i iskorištavanja filmskih izražajnih sredstava. To nije gola faktografija, to je i autorovo viđenje sela i pojedinca u borbi za napredak.
Na predavanju o metodičkim pristupima filmu u Medijskoj školi sudjelovalo je deset učenika, šest iz sedmog i četvoro iz osmog razreda. Nakon toga projicirane su početne sekvence filma Nek se čuje i naš glas, kako bi se polaznici Medijske škole i učenici podsjetili na Papićev film. Poslije tih nekoliko sekvenci poveden je razgovor s učenicima o anketi i filmu. Objašnjavali su svoje odgovore iz ankete i čitali zanimljive pripomenke. Za vrijeme školskih praznika gledali su i druge Papićeve filmove, što govori da prate retrospektivu domaćih filmskih stvaralaca. Učenici su davali prednost gledanju filma u kinu, a ne na videu ili televiziji, jer je doživljaj gledanog filma na većem ekranu potpuniji, lakše uočavaju detalje, slika je ljepša, zvuk je bolji. U razgovoru o navedenom filmu osudili su postupak tadašnje vlasti prema talentima koji se žele uklopiti u strujanja modernog života. Smatraju da je film i danas aktualan. Uspoređivali su ga s tekstom radiodrame Ad libitum. Došli su do prosudbe da oba djela iznose istu ideju i govore o čovjeku koji teži napretku ali mu društvo to uskraćuje. Učenici su govorili o aktualnosti te ideje i danas. Predavačev savjet bio je da pišu o temi novih medija i kulture na selu, s naglaskom na društvenoj kritičnosti sličnoj onoj u Papićevu filmu. Učenici su smišljali maštovite sadržaje za dokumentarni film ili radio emisiju, a oni su bili vezani uz računala, internet i mobitele, koji su danas zauzeli važno mjesto i na selu. Objašnjavali su i humoristične karikature objavljene u Metodici nastave filma, o televiziji i suvremenim TV - ovisnicima. U tim su karikaturama djelomice pronašli i sebe, u odnosu prema televiziji. Sudionicima Četvrte škole medijske kulture učenici su se predstavili svojim stihovima, posebice haiku poezijom.
Prema riječima polaznika i predavača Četvrte škole medijske kulture, shvatili smo da je prinos učenika (i filmski i pjesnički) bio koristan i zanimljiv, u skladu s tematikom o povezivanju filma i srodnih medija.



Zlata Hrček

DOKTORE, BOLI ME FILM!
Govorite li medijski?
Sondiranjem života do dokumentarnoga filma
O DENISU
STRAH!? KAJ GOD!
Vužgi ga još
METODIČKA I RADIOFONSKA RADIONICA
U RADIONICI ZA IGRANI FILM
KAKO PET KUMI OŽIVJETI U SEDAM DANA?
SELEKCIJA! SELEKCIJA!
VHS - KASETE ZA POTREBE NASTAVNOG PROGRAMA MEDIJSKE KULTURE

Pregled ostalih članaka u ovom broju...

novi broj
arhiva
suradnici
impressum
Maillot nba pas cher
I thought that after two years, I knew replica handbags that Beatrice was a small gucci replica handbag in Pierre's many hermes replica handbags . I didn't expect it to be handbag replica positive result. Beatrice transformed this "night club little prince" into a happy replica handbags .





















Statistika posjeta