Medijska škola

ZDENKO GAŠPAROVIĆ: SATIEMANIJA

(Primjer interdisciplinarnog pristupa animiranom filmu)

Osnovni podaci o autoru

Zdenko Gašparović (Pakrac, 1937) bavi se animiranim filmom od 1957. Crtač, animator i scenarist
(npr. izvrstan scenarij za Masku crvene smrti Pavla Štaltera).
Samostalno realizira nekoliko filmova - Pasji život (1966), Kišobran (1972), ali
svjetsku slavu postiže Satiemanijom (1978) Znalački izrađuje špicu Festivala 1980.

Osnovni podaci o filmu:

- Scenarij, crtež, animacija i režija: Zdenko Gašparović; Zagreb film, 1978; čisti crtani film

Važnije nagrade: 1978. Grand Prix Zagreb
Nagrada muzičke omladine Lille
II. nagrada Otawa
Spec. diploma London
1979 . Nagrada Vladimir Nazor
Velika nagrada grada Oberhausena
Srebrni bumerang Melbourne
Zlatna Venera Houston
1981. - Spec. diploma Chicago
1982 .- I. nagrada San Antonio

Satiemanija Zdenka Gašparovića višestruko je zanimljiv film i nudi nam brojne mogućnosti
interpretacije u nekoliko područja.


I. LIKOVNA UMJETNOST

1. CRTEŽ
"Crtež je grafički prikaz oblika na nekoj površini".
Gdje se i kada crtež posebno afirmira?
Izražajna sredstva kojima se služi crtež:
a) kontura - čisti obris, crta, tzv. linearni crtež
b) volumen - iluzija volumena postignuta crtačkom modelacijom (sjenčanje)
c) mrlja - prijelaz iz linearnog u tonsko (slikarsko), postiže se sfumatom,
meko oblikovanje, rasplinutost kontura
Kojim se izražajnim sredstvima crteža koristi Gašparović?

2. BOJA
Animator može film osmisliti kromatski vrlo jednostavno (sjetimo se npr.
Dovnikovićeve Škole hodanja), a može i odabrati opciju "neukroćene
pluralnosti boja" za koju se odlučio Gašparović. U tu pluralnost ulaze i kratke
sekvence ne-boje, odnosno crno bijeli crteži.
Koliko su boje pročišćene? Kada su goruće, pulsirajuće? Zašto?

3. IMPRESIONIZAM
Impresionizam (franc. impression = dojam)
Smjer u novijoj umjetnosti, javlja se 60-tih godina 19. stoljeća, dominantan potkraj 19.
stoljeća.
Najjači u slikarstvu i glazbi.
Neke odrednice impresionističkog poimanja u likovnoj umjetnosti:
- senzualistički odnos prema realnosti,
- momentalno "slučajno" postaje predmet interesa,
- zapostavlja precizni crtež,
- isključuje svaku narativnu interpretaciju sadržaja (ne možemo
rekonstruirati priču od toga).
Predstavnici: Monet, Manet, Degas, Cezanne ...
Nosi li Satiemanija atribute impresionističkog? Koje?

4. REFERENCE
Velik dio filma 'miriše' tuluz-lotrekovski pa je potrebno učenicima dati barem
osnovne informacije o tom umjetniku.
TOULOUSE LAUTREC (1864-1901)
Francuski slikar, upoznat s impresionističkim tendencijama, motive nalazi u ambijentu pariških kavana, kabareta, bordela. Stalni je posjetilac Moulin-Rougea. Slike mu često prikazuju porok i
pokvarenost; ali nisu satira i karikatura (Jesu li u Satiemaniji ?). Lautrecov naturalizam erotskih scena nikada nije lascivan (A u Gašparovića?). Završne sekvence Satiemanije, poenta, kraj, jasna je i namjerna kopija slavne Van Goghove slike.
Eto dobre prilike i obaveze da učenike obavijestimo i o tom velikanu likovne umjetnosti.
VAN GOGH (1853-1890)- nizozemski (holandski) slikar, grafičar i crtač. Prethodnik europskog ekspresionizma. Jedan od prvih koji je deformirao prirodni oblik da bi postigao što jaču izražajnost. Ostvario golem opus (oko 900 slika).
Koju ekspresiju nosi završni pucanj?


II. MEDIJSKA KULTURA

1. ANIMACIJA PLOHA
Tehnika i način animiranja crteža svima je manje-više poznata, no animirati se mogu i
slikane površine (plohe). Često ne možemo animacijom precizno pratiti slojevitost slike. Slika ima bogatstvo teksture, pa bi se pojavio efekt titranja. Zato se animatori utječu povezivanju faza pomoću tzv. metode kratkih (polaganih) pretapanja (od 4 do 12 sličica).
Osim čisto praktične, kakvu stilističku vrijednost ima ta metoda?
Znate li još koji primjer?

2. STILLSTAND
Termin stillstand animatori koriste za zaustavljeni crtež, potpuno mirovanje. U Satiemaniji možemo uočiti takve statične slike.
Kakvo estetsko opravdanje ima stillstand u filmu?
Suprotstavlja li se stillstand samoj prirodi animacije (pokretu, pokretljivosti)?

III. KNJIŽEVNOST

1. IMPRESIONIZAM
U književnosti se impresionizam očituje na prijelazu stoljeća, oko 1890-1910 kao metoda odslikavanja stvarnosti. Karakterizira ga :
- naglašeni individualizam,
- kraće forme-lirska pjesma, lirska drama,
- posebice se njeguje glasovna slikovitost i sinestezija.
Ako se odlučimo za impresionistički kontekst onda se zgodno koncentrirati na sinesteziju (spajanje osjeta). Jer impresionizam = glazba i slika. I u Gašparićevu slučaju cijeli film je glazba + slika. Mi ovdje slušamo pokrete .
Napišite nekoliko sinestezija .

2. AVANGARDA
Gašparovićev film zapravo je animirani dnevnik, impresije, doživljaj Amerike. Početak 20.stoljeća., vrijeme avangardnih nastojanja, vrijeme je španjolskog pjesnika F.G. Lorke. Zbirka Pjesnik u New Yorku je isto tako jedan trag, doživljaj, impresija Amerike.
Predlažem ove pjesme: Zakon i nebo Crnaca, Kraj Harlema.


IV. GLAZBENA UMJETNOST

1. IMPRESIONIZAM
Glazbeni impresionizam nastaje po uzoru na likovnu umjetnost pa se analogno slikarstvu, koje je napustilo čistoću konture, napuštaju melodije čistih obrisa.
Impresionizam u glazbi donosi:
- stvaranje trenutnih prolaznih raspoloženja,
- manje forme (osobito klavirska minijatura i solo pjesma),
- oponašanje akustičkih senzacija iz prirode, npr. igra vode.
Osnivač i glavni predstavnik impresionizma u glazbi je Claude Debussy.
Potkraj I. svjetskog rata impresionizam prestaje biti dominantnim. Ustupa mjesto avangardnim
strujanjima koja sebe često doživljavaju i kao antiimpresionizam. Takvim antiimpresionističkim
stavovima pristupa i Erik Satie.
Koliko je impresionizma, a koliko antiimpresionizma u Satievoj glazbi? Koji je vaš omiljeni
skladatelj? Može li se ta glazba animirati? Kako?

2. KOMPOZICIJA
Film je koncipiran poput klavirskog koncerta s pravilnom izmjenom tempa (allegro-largo-allegro ...) prema glazbenom predlošku francuskog kompozitora Erika Satiea.
Tko je dakle, kompozitor, čija je glazba je tako očarala Gašparovića?

3.REFERENCE
ERIK SATIE (1866-1925) - francuski kompozitor, postao simbol rušenja konvencija (napuštao oznake za mjeru, u orkestar uvodio sprave za proizvodnju šumova (sirene, pisaći stroj, revolver). Najpoznatije klavirske koncerte (i one iz filma) piše vrlo mlad (sa samo dvadeset godina). Svirao po kabaretima i noćnim klubovima Montmartrea. Njegov balet Parada (1916) kubisti proglašavaju svojim manifestom. Poznat i po tome što je davao vrlo neobične naslove svojim djelima, npr: Napjevi koji tjeraju u bijeg, Osušeni embrioni, Gledajući lijevo i desno (bez naočala).


V. SOCIOLOGIJA

ALTERNATIVNI OBLICI PONAŠANJA
Homoseksualnost
Prostitucija
Feminizam


VI. POLITIKA I GOSPODARSTVO

NOVI SVJETSKI POREDAK
Globalizam - ekonomski kolonijalizam 21. stoljeća

Jasminka Marinović