'68.
Ovogodišnji je program obilježavanja Međunarodnog dana arhiva u Hrvatskom državnom arhivu protekao u znaku izložbe Tragom prošlosti-Hrvatska 1968., koja je otvorena 8., a trajala do 14. lipnja i bila popraćena vrijednim katalogom, odnosno projekcijom filmova o '68., među kojima je bio i dvanaestominutni Devetnaest (19) pitanja iz 1968. autora Slavka Goldsteina, koji je prikazan dva puta, na početku i na završetku manifestacije.
Točno pedeset godina prije, u lipnju 1968., širom svijeta održavane su studentske demonstracije, od New Yorka, Pariza, Berlina, do Tokija, Varšave ili Praga pa i Beograda, podjednako u socijalističkim i u kapitalističkim, ili kako se obično kaže, demokratskim društvima. Studenti su se pozivali na teorijska razmatranja filozofa i sociologa, poput njemačko-američkog vodećeg mislioca nove ljevice i gurua studentskog pokreta Herberta Marcusea (1898.-1979.), njemačkog marksističkog filozofa Ernsta Blocha (1885.-1977.) ili francuskog filozofa i pisca, tvorca ateističkog egzistencijalizma Jean-Paul Sartra (1905.-1980.), a vodili su ih između ostalih američka politička aktivistica, feministica i spisateljica Angela Davis (rođena 1944.) inače slavna Angie iz istoimene pjesme Rolling Stonesa iz 1973., njemački sociolog Alfred Willi Rudolf Rudi Dutschke (1940.-1979.) i francusko-njemački sociolog i studenski vođa Daniel Cohn-Bendit (rođen 1945.), poznat kao crveni Danny, i zbog političkih opredjeljenja i zbog riđe kose. Studenti i drugi mlađi ljudi htjeli su mijenjati svijet, a u cijelom je pokretu bilo mnogo stvaralačke energije, duhovitosti i maštovitosti, obilje novih umjetničkih izraza i želje da se ostvari nemoguće.
Studentski je pokret bio globalnih razmjera, ali je u raznim dijelovima svijeta imao drugačije povode i uzroke, tok i rezultate. U Jugoslaviji se najviše demonstriralo u Beogradu, a ponešto i u Zagrebu, Sarajevu, Ljubljani, Prištini i Tetovu. Bilo je fizičkih sukoba s policijom, suzavca i helikoptera, pendreka. Smatra se da je (i) zbog studentskoga bunta američki predsjednik Lyndon Johnson odustao od nove kandidature, francuski je predsjednik Charles de Gaulle podnio ostavku, a navodno je i predsjednik Tito prvi i jedini put bio spreman na odlazak. Među ostalima su studentski pokret podržali brojni umjetnici, od redatelja Žike Pavlovića, Želimira Žilnika, Dušana Makavejeva, do glumaca Ljube Tadića, Mire Stupice, Karla Bulića te književnika Branka Ćopića, Danila Kiša, Mirka Kovača i Duška Radovića. Svi su se bunili protiv socijalnih nejednakosti, erozije morala, raznih nepravilnosti u privrednom i društvenom životu te otuđenosti rukovodstava.
Činjenica je da se i danas suočavamo s istim problemima, što znači da se u ovih pedeset godina baš ništa nije promijenilo. Samo se studenti više ne bune.
U četvrtak, 14. lipnja, tjedan dana prije uobičajenog termina Filmskog četvrtka u HDA, prikazani su i trinaestominutni dokumentarac Krste Papića Halo München, o teškom životu u kamenjaru Dalmatinske zagore, negdje oko Sinja, gdje su svi automobili njemačkih registracija, ali u lokalnoj školi za razliku od danas još ima dosta djece, desetominutni žurnal Filmskih novosti Kraj studentskih akcija u Beogradu, koji govori o demonstracijama u Beogradu ali i širom svijeta, desetominutni dokumentarac Koncert za čehoslovačke turiste Slavka Goldsteina, koji komparira koncert gudačkog kvarteta pod vodstvom Josipa Klime, sa snimkama čeških turista na Jadranu koji panično prate vijesti iz ČSSR-a koju je SSSR okupirao 21. kolovoza 1968., zbog opasnosti od kontrarevolucije, pa na kraju vidimo praznu pozornicu, a zvuke gudača prekriva crescendo motora ruskih tenkova na Václavskim námêstima, i već spomenuti Devetnaest (19) pitanja iz 1968. u kojem kroz glas glumca Vanje Dracha autor ponavlja bitna pitanja od prije pedeset godina.
Uvodno je o filmovima govorio filmski arhivist Mladen Burić, a o događanjima 1968. opširno i znalački povjesničar dr. sc. Albert Bing.
Duško Popović
popovidcdusko@yahoo.com
|
