Viva Ludež: Razgovor s trojicom od Ferala
Prvo je objavljivan kao podlistak na jednoj stranici Nedjeljne Dalmacije pod imenom Feral, da bi 1989. bio značajno proširen i dobio puno ime, a zatim se osamostalio i počeo izlaziti pod egidom Viva Ludež, odnosno s izdavačem Kulturom i rasvjetom d.o.o. Među autorima, urednicima i novinarima bili su Viktor Ivančić, Boris Dežulović, Predrag Lucić, Heni Erceg, Drago Hedl, Ivica Đikić, Đermano Senjanović Ćićo i mnogi drugi te ilustrator, prije svega naslovnica, Alem Ćurin. List izrazito lijeve orijentacije (ali podjednako kritičan prema svim anomalijama, zločinima i glupostima, od nacionalnih i vjerskih svetinja do globalnih svinjarija) list je izlazio sa sloganima Tjednik hrvatskih anarhista, protestanata i heretika te Bogu-mili, a ni Vragu nisu mrski odnosno Feral Tribune je vlasništvo onih koji ga pišu i čitaju. Značajan je segment izdavaštva bila i Feralova biblioteka s odabranim esejističkim i poetskim djelima.
Deset je godina prošlo otkako je Feral Tribune prestao izlaziti, jer je posljednji broj objavljen lipnja 2008., poslije nebrojenih pokušaja raznih subjekata da ga likvidiraju. List u cjelini i njegovi autori optuživani su za nedostatak domoljublja, opterećivani raznim odštetnim zahtjevima zbog duševnih i inih boli, fantomskim porezima, pa i jasnim prijetnjama. FT je javno spaljivan (kao u najboljim danima nacizma i fašizma), novinari su u ratnim danima prisilno mobilizirani, ali su istodobno dobivali visoke međunarodne nagrade, poput Veselka Tenžere i nagrade Stefanal 1992. godine, Međunarodne nagrade za slobodu tiska koju mu je dodijelio International Press Directory, Zlatnog pera slobode 1997., koju dodjeljuje Commitee to Protect Journalists ili nagrade za najbolji političko-satirički tjednik na svijetu na Međunarodnom festivalu političke satire u Forte dei Marmi 1978.
O Feralu se i dalje govori i piše, jer je i dalje relevantan te trajno ostaje kao dokument vremena koje u mnogo oblika opstoji i danas.
Film je snimljen koncem veljače 2016. godine u riječkom antikvarijatu Ex libris, u razgovornoj formi koja je, obogaćena arhivskom građom iz raznih brojeva Feral Tribunea, mnoštvom novih informacija te animacijskim intervencijama, omogućila pravi uvid u neke od ključnih momenata lista, kao i u razmišljanja trojca Viva Ludež o pitanjima koja sve do danas ne gube na svojoj aktualnosti. Ovaj memento kroz priču o Feral Tribuneu i njegovim ključnim akterima uspostavlja niz paralelizama između socijalističkog jugoslavenskog sustava osamdesetih, načelno (mnogi će reći prividno) demokratskog hrvatskog sustava devedesetih i posttranzicijskog društva u kojem živimo te naglašava konstantu Feralova djelovanja, koja se prije svega manifestira kroz kontinuiranu i dosljednu satiru svih političkih uređenja i opcija koje su nas pratile u njegovu trajanju.
Režija i scenarij djelo su Marine Baničević, svojevremeno predsjednice Kino video kluba Liburnija film, autorice eksperimentalnog kratkometražnog filma (S)ličnosti te igranog Ovo nije moja ideja, ovo je istinita priča, koja je 2015. godine zablistala dokumentarcem Ona, teatar o Mani Gotovac, i Saše Stanića, u istraživačkom timu su uz njih bili i Damir Bralić i Pero Mrnarević (njih su se dvojica pozabavili i dizajnom filma), dizajn svjetla i kameru potpisuju Tamara Dugandžija i Dubravka Kurobasa, pomoćni su snimatelji bili Damir Bišćan (koji je sačinio i master), Jan Hyrat, Tvrtko Maras i Boris Ružić, tonski snimatelj i dizajn zvuka Daniel Žuvela, montažerka Liza Žufić, obrada slike djelo je Marka Dalića, autor glazbe je Ivor Sikimić, a tonski ju je obradio Miran Milić dok je animacija djelo Mateje Kovač.
Film traje stotinu minuta, a dovršen je 2018. godine u produkciji Udruge Facultas. Premijera će se održati u Art-kinu Croatia u Rijeci, u petak, 9. ožujka u 19.00 sati.
Duško Popović
popovicdusko@yahoo.com
|
